NEVIDLJIVA OPASNOST KOJA POČINJE U MATERICI

Izloženost zagađenom vazduhu u trudnoći može da ometa neurološki razvoj deteta i poveća rizik od nastanka raznih kasnijih poremećaja.

Iako se dugo smatralo da je materica gotovo potpuno zaštićeno okruženje, savremena nauka pokazuje da spoljašnji faktori – uključujući zagađenje vazduha – mogu imati dubok i trajan uticaj na razvoj ploda.

neurološki razvoj deteta

Sve je više dokaza koji ukazuju na to da prenatalna izloženost zagađivačima iz vazduha, kao što su čestice PM2.5, azot-dioksid i policiklični aromatični ugljovodonici, može ometati neurološki razvoj deteta i povećati rizik od raznih poremećaja kasnije u životu.

Kako zagađeni vazduh dospeva do ploda?

Majka udiše zagađeni vazduh → čestice i hemikalije ulaze u njen krvotok → putem placente, štetne supstance mogu dospeti do ploda. Neke studije su identifikovale zagađivače čak i unutar placente, što sugeriše direktnu izloženost fetusa. Ovo može izazvati upalu, oksidativni stres, hormonsku disbalans i promene u ekspresiji gena.

Moguće neurološke posledice:

  1. Smanjen kognitivni kapacitet:
    Deca čije su majke bile izložene višim nivoima PM2.5 tokom trudnoće češće imaju niži IQ, slabiju pažnju i smanjenu sposobnost rešavanja problema.

  2. Povećan rizik od poremećaja pažnje (ADHD):
    Neka istraživanja nalaze značajnu povezanost između prenatalne izloženosti zagađenju i povećanog rizika od ADHD-a, naročito kod dečaka.

  3. Veća učestalost autističnih osobina:
    Viši nivoi zagađenja, naročito u urbanim sredinama, povezani su sa blagim porastom rizika za razvoj poremećaja iz spektra autizma.

  4. Promene u strukturi mozga:
    Neuroimaging studije pokazuju da zagađeni vazduh može dovesti do promena u volumenu sive mase i strukturi belih vlakana, posebno u frontalnim regijama mozga koje su odgovorne za pažnju, planiranje i emocionalnu kontrolu.

Faktori koji utiču na stepen rizika:

  • Genetska predispozicija deteta

  • Ishrana majke tokom trudnoće

  • Stepen izloženosti u određenim trimestrima (najosetljiviji je 2. trimestar)

  • Pristup zdravstvenoj zaštiti i opšti kvalitet života

Preventivne mere i javnozdravstvene implikacije

  • Zelene zone u urbanim sredinama kao filteri zagađenja

  • Saveti trudnicama da izbegavaju boravak napolju tokom dana sa visokom zagađenošću

  • Prečišćivači vazduha u kućnom okruženju

  • Javna politika usmerena na smanjenje emisije iz saobraćaja i industrije

Zaključak

Prenatalna faza je jedno od najkritičnijih razdoblja u razvoju ljudskog mozga. Ako se fetus formira u sredini ispunjenoj zagađenjem, posledice toga se mogu manifestovati godinama kasnije kroz smanjene mentalne sposobnosti, poremećaje ponašanja ili čak teže neurološke probleme.

Ova tema ne tiče se samo zdravlja pojedinca, već i zdravlja generacija koje dolaze – i zato zaslužuje punu pažnju i delovanje društva u celini.