NEKIMA PREDSTAVLJA PROBLEM

Industrijski kvasac ne predstavlja problem za većinu ljudi, ali kod osetljivih osoba može narušiti ravnotežu crevne mikroflore, doprineti inflamaciji i izazvati imunske reakcije.

Industrijski kvasac (najčešće Saccharomyces cerevisiae) koristi se široko u prehrambenoj industriji – od proizvodnje hleba, peciva, piva do dodataka ishrani.

kvasac

Iako se generalno smatra bezbednim za konzumaciju, sve veći broj istraživanja i kliničkih zapažanja ukazuje na to da kod osetljivih osoba, ovaj mikroorganizam može negativno uticati na ravnotežu crevne mikroflore, pa čak i na sistemski imuni odgovor.

Šta je industrijski kvasac?

  • Saccharomyces cerevisiae je gljivica koja fermentiše šećere i proizvodi ugljen-dioksid i alkohol.

  • Industrijski se koristi u koncentrisanom, aktiviranom ili inaktiviranom obliku.

  • Prisutan je u pekarskim i pivarskim proizvodima, kao i u nekim probioticima i dijetetskim suplementima.

Potencijalni problemi kod osetljivih osoba

1. Disbioza creva

  • Kod osoba sa već narušenim mikrobiomom, kao što su osobe sa IBS-om (sindromom iritabilnog creva), kvasac može doprineti dominaciji fermentativnih gljivica.

  • Ovo remeti prirodnu ravnotežu između bakterija i gljivica u crevima.

2. Povećana propustljivost creva („leaky gut“)

  • U nekim slučajevima, S. cerevisiae može doprineti inflamatornim procesima, oslobađanjem metabolita koji iritiraju enterocite (ćelije crevnog zida).

  • Time se povećava propustljivost crevne barijere, što dovodi do ulaska neželjenih molekula u krvotok.

3. Imunološke reakcije

  • Kod pojedinaca, imuni sistem može razviti preosetljivost na proteine iz kvasca.

  • Postoji povezanost između prisustva antitela na S. cerevisiae (ASCA) i nekih autoimunih oboljenja, kao što je Crohnova bolest.

4. Povezanost sa gljivičnim infekcijama

  • Iako je S. cerevisiae različit od Candide, neke studije ukazuju da visoki unos gljivica kroz ishranu može podržati gljivični rast u crevima kod predisponiranih osoba.

Ko su „osetljive“ osobe?

  • Osobe sa autoimunim bolestima (posebno sa Kronovom bolešću)

  • Osobe sa poremećajem crevne flore (posle antibiotika, kod IBS-a)

  • Ljudi sa gljivičnim infekcijama ili sklonošću ka kandidijazi

  • Imunokompromitovani pacijenti

  • Osobe sa alergijom ili intolerancijom na kvasac

Šta kaže nauka?

  • Studije su podeljene: dok neka istraživanja ukazuju na koristi (npr. beta-glukani iz inaktiviranog kvasca), druge ističu rizik kod vulnerabilnih grupa.

  • Kliničke preporuke često idu u smeru isključivanja industrijskog kvasca kod pacijenata sa inflamatornim crevnim bolestima i sumnjom na intoleranciju.

Praktični saveti

  • Osetljivim osobama se savetuje da probaju eliminacionu dijetu bez kvasca 2–4 nedelje.

  • Alternativa su proizvodi sa prirodnim divljim kvascima (npr. fermentacija pomoću kiselog testa).

  • Prebiotska i probiotska ishrana može pomoći u obnavljanju mikrobioma nakon eliminacije.

Zaključak

Industrijski kvasac ne predstavlja problem za većinu ljudi, ali kod osetljivih osoba može narušiti ravnotežu crevne mikroflore, doprineti inflamaciji i izazvati imunske reakcije.

Važno je pratiti signale tela i u dogovoru sa stručnjakom prilagoditi ishranu ako postoji sumnja na preosetljivost. U budućnosti, personalizovana ishrana može omogućiti precizniji pristup ovom pitanju.