DANAK POREMEĆAJIMA RASPOLOŽENJA

Manjak serotonina je više od emocionalnog problema – on menja način na koji biramo i konzumiramo hranu.

Impulsivna glad – ona iznenadna i snažna potreba za određenom hranom, često slatkišima, testeninama ili brzom hranom – nije uvek znak prave fizičke gladi.

serotonina

Često je posledica hemijskih promena u mozgu, a jedan od ključnih igrača u toj priči je serotonin, neurotransmiter poznat i kao “hormon sreće”. Kada je nivo serotonina nizak, naš mozak pokušava da ga nadomesti – i vrlo često to čini kroz žudnju za ugljenim hidratima.

Šta je serotonin i čemu služi?

Serotonin je neurotransmiter koji utiče na:

  • Raspoloženje

  • San

  • Regulaciju apetita

  • Impulsnu kontrolu

  • Telesnu temperaturu i bol

Najveći deo serotonina se zapravo proizvodi u crevima, ali njegova aktivnost u mozgu ima presudan uticaj na ponašanje u vezi sa hranom.

Kako nizak serotonin izaziva impulsivnu glad

  • Smanjena kontrola impulsa

Nizak serotonin je povezan sa smanjenom sposobnošću samokontrole. Osoba ima manje strpljenja i teže odlaže zadovoljenje – uključujući i potrebu za hranom.

  • Potraga za “trenutnim zadovoljstvom”

Hrana bogata šećerima i prostim ugljenim hidratima podstiče kratkoročno povećanje serotonina. To dovodi do naučene reakcije: kada je serotonin nizak → jedemo → mozak dobije nagradu.

  • Uticaj na izbor hrane

Osobe sa niskim serotoninom češće posežu za:

  • Slatkišima

  • Testeninama

  • Pecivima

  • Masnom brzom hranom

Retko kada se impulsivna glad odnosi na povrće ili proteine.

  • Povezanost sa depresijom i anksioznošću

Stanja povezana sa hronično niskim serotoninom često uključuju i poremećaje u ishrani, naročito emocionalno jedenje i noćno grickanje.

Kada dolazi do pada serotonina?

  • Hroničan stres

  • Nedostatak sna

  • Zimski meseci (manjak prirodne svetlosti)

  • Neredovna ili nutritivno siromašna ishrana

  • Nizak nivo fizičke aktivnosti

  • Dugotrajna iscrpljenost (fizička ili mentalna)

Kako prirodno povećati serotonin i smanjiti impulsivnu glad

  • Hrana bogata triptofanom

Triptofan je aminokiselina potrebna za sintezu serotonina. Nalazi se u: jajima, mlečnim proizvodima, ćuretini, orasima, semenkama, bananama, ovsu.

  • Redovna fizička aktivnost

Vežbanje povećava serotonin i poboljšava raspoloženje.

  • Boravak na dnevnom svetlu i suncu

Izlaganje svetlosti stimuliše prirodnu proizvodnju serotonina u mozgu.

  • Dobar san

Nedostatak sna remeti serotonin i pojačava noćnu glad.

  • Unos zdravih ugljenih hidrata

Potpuno izbegavanje ugljenih hidrata može dodatno snižavati serotonin. Fokusiraj se na složene ugljene hidrate (integralne žitarice, mahunarke).

  • Biljna podrška

Neke biljke kao što su rhodolia, lavanda i kantarion mogu podržati serotoninsku ravnotežu (uz nadzor stručnjaka).

Zaključak

Manjak serotonina je više od emocionalnog problema – on menja način na koji biramo i konzumiramo hranu. Povezan je sa impulsivnom, često nezdravom gladi, kao i sa poremećajima raspoloženja.

Razumevanje te veze može pomoći da se impulsivna glad ne tretira samo kao nedisciplina, već kao signal da je telu (i mozgu) potrebna podrška. Balansiran pristup ishrani, spavanju, svetlosti i kretanju može pomoći da se serotonin prirodno stabilizuje, a impulsivne epizode smanje ili nestanu.