PRIRODNI SUPLEMENT

Mlečna kiselina iz fermentisanih namirnica može predstavljati važan, iako često zanemaren, faktor u održavanju zdravih kostiju.

Kada se govori o zdravlju kostiju, najčešće se spominju kalcijum, vitamin D, magnezijum i fizička aktivnost.

mlečna kiselina

Međutim, sve više istraživanja ukazuje na to da i fermentisane namirnice – naročito one bogate mlečnom kiselinom (laktatom) – mogu imati posredan, ali važan uticaj na očuvanje gustine kostiju.

Mlečna kiselina ne samo da doprinosi boljoj apsorpciji minerala, već utiče i na crevnu mikrofloru, koja je povezana s metabolizmom kostiju.

Šta je mlečna kiselina i gde se nalazi?

Mlečna kiselina (laktat) nastaje tokom fermentacije šećera pomoću mlečnokiselinskih bakterija (Lactobacillus, Bifidobacterium). Prisutan je u:

  • Kiselom mleku, kefiru, jogurtu

  • Kiseli kupus, kimči, fermentisani krastavci

  • Fermentisane žitarice i mahunarke

  • Neki sirevi i fermentisani napici

Ova kiselina doprinosi kiselosti proizvoda, poboljšava njihovu mikrobiološku stabilnost, ali ima i fiziološke efekte u digestivnom i mineralnom metabolizmu.

Kako mlečna kiselina utiče na apsorpciju minerala?

U kiseloj sredini, minerali poput kalcijuma, magnezijuma, fosfora i cinka su rastvorljiviji i lakše se apsorbuju u tankom crevu. Mlečna kiselina:

  • Povećava bioraspoloživost kalcijuma vezujući ga u lako apsorbujuće komplekse

  • Sprečava vezivanje kalcijuma za fitičnu kiselinu, koja ga inaktivira (posebno u žitaricama)

  • Može poboljšati unos minerala iz biljnih izvora, koji su inače slabije iskoristljivi

Naročito se ovaj efekat ističe kod osoba koje ne konzumiraju mleko, već se oslanjaju na biljne izvore kalcijuma.

Uloga crevne mikrobiote u zdravlju kostiju

Fermentisane namirnice utiču na sastav crevne mikroflore, podstičući rast korisnih bakterija koje:

  • Smanjuju upale niskog intenziteta, koje razgrađuju kost

  • Stimulišu proizvodnju kratkolančanih masnih kiselina (poput butirata), koje pomažu u apsorpciji minerala

  • Povećavaju ekspresiju gena povezanih sa formiranjem kosti (npr. osteokalcin)

  • Poboljšavaju imuni balans, što je važno jer hronična upala negativno utiče na koštano tkivo

Ove promene mogu doprineti usporavanju gubitka koštane mase, naročito kod žena u postmenopauzi i starijih osoba.

BioRheuma krema za reumu i zglobove - krema za reumatoidni artritis Priroda na dar

Istraživanja i kliničke indikacije

Neka novija istraživanja pokazuju:

  • Redovan unos fermentisanih mlečnih proizvoda povezan je sa većom mineralnom gustinom kostiju (posebno u kukovima i kičmi)

  • Fermentisana hrana bogata mlečnom kiselinom poboljšava apsorpciju kalcijuma iz obroka za 10–20% u poređenju s nefermentisanom hranom

  • Kod starijih žena koje su unosile kefir redovno, uočeno je smanjenje markera resorpcije kostiju

Treba naglasiti da efekat nije direktan kao kod kalcijuma ili vitamina D, ali fermentisana hrana podržava uslove u organizmu koji omogućavaju bolju ishranu i stabilnost kostiju.

Praktične preporuke

  • Uključiti fermentisane proizvode u svakodnevnu ishranu: kefir, kiseli kupus, kimči, jogurt, fermentisani sir

  • Kombinovati ih sa biljkama bogatim kalcijumom (rukola, brokoli, susam, badem)

  • Izbegavati istovremeno unošenje velikih količina soli i kofeina, koji smanjuju zadržavanje kalcijuma

  • Pratiti toleranciju, naročito kod osoba sa osetljivim želucem ili intolerancijom na laktozu

Zaključak

Mlečna kiselina iz fermentisanih namirnica može predstavljati važan, iako često zanemaren, faktor u održavanju zdravih kostiju.

Ne deluje samostalno kao suplement, ali podržava prirodne mehanizme apsorpcije i ravnotežu mikroflore, koja ima veliki uticaj na mineralni metabolizam.

U kombinaciji sa hranom bogatom mineralima i aktivnim stilom života, fermentisani proizvodi mogu postati tiha podrška kostima u svakodnevnoj ishrani.