ZANEMARLJIVO, ALI ZNAČAJNO

Najkraći dan desio se 5. jula prošle godine, kada je Zemlja završila svoju rotaciju 1,66 milisekundi pre uobičajenog 24-časovnog intervala.

Tokom ovog leta, tačnije 9. jula, 22. jula i 5. avgusta, dani neće trajati uobičajenih 86.400 sekundi. Zemlja će, iz zasad neobjašnjenog razloga, ubrzati svoju rotaciju, pa će trajanje dana biti skraćeno za 1,5 milisekundi.

rotaciju

Iako milisekunda – hiljaditi deo sekunde – deluje zanemarljivo (treptaj traje oko 100 milisekundi), za naučnike i satelitske sisteme ona je značajna. Atomski satovi izuzetne preciznosti registruju ovakve promene, a Međunarodna služba za rotaciju Zemlje mora povremeno da uskladi merenje vremena dodavanjem prestupne sekunde.

Najkraći dan u istoriji

Najkraći dan zabeležen od kada postoje atomski satovi desio se 5. jula prošle godine, kada je Zemlja završila svoju rotaciju 1,66 milisekundi pre uobičajenog 24-časovnog intervala. Slično se dogodilo i 30. juna 2022. godine, kada je dan bio kraći za 1,59 milisekundi. Nova skraćenja najavljena za ovo leto dodatno iznenađuju naučnike.

Zašto se Zemlja brže okreće?

Jedan od mogućih razloga ubrzanja je položaj Meseca. On se kreće po eliptičnoj i nagnutoj orbiti oko Zemlje, pa mu se udaljenost od planete menja — od oko 360.000 do 406.000 kilometara. Tokom dana kada su zabeležene najkraće rotacije, Mesec će se nalaziti blizu svoje najudaljenije tačke (apogeja), što je neobično, jer bi u tom položaju njegova gravitacija trebalo da usporava, a ne ubrzava rotaciju Zemlje.

Dodatno, nagnutost Mesecove orbite (između 18° i 28° u odnosu na Zemljin ekvator) takođe utiče. Kada je taj ugao bliži 28°, Mesec može neobično delovati na rotaciju, privremeno je ubrzavajući. Upravo će tokom ovih dana Mesec biti u tom položaju.

Mogući drugi uzroci

Zemljotresi takođe mogu uticati na brzinu rotacije, preraspodelom mase unutar planete. Na primer, zemljotres u Indoneziji 2005. godine pomerio je polarnu masu za 2,5 cm i skratio dan za 2,68 mikrosekundi. Međutim, u skorije vreme nije bilo značajnih zemljotresa koji bi mogli objasniti trenutno ubrzanje.

Da li klimatske promene imaju uticaj?

I klimatske promene mogu igrati ulogu. Istraživanja NASA pokazala su da je topljenje glečera od 2000. godine pomerilo osu Zemlje za oko devet metara. Ipak, ovaj efekat dovodi do usporavanja rotacije – procenjuje se da bi do kraja veka dan mogao da se produži za 2,62 milisekunde.

Promene u okeanskim nivoima, širenje atmosfere usled zagrevanja, pa čak i lisnato grananje drveća tokom severnog leta, mogu blago pomeriti masu dalje od ose rotacije i tako uticati na brzinu. No, i u tim slučajevima, efekat je usporavanje, a ne ubrzanje.

Zato se naučnici trenutno najviše oslanjaju na lunarnu gravitaciju kao glavni uzrok ovog fenomena. Zemlja i Mesec već 4,5 milijardi godina plešu u složenom gravitacionom balansu – i sve ukazuje da će tako biti još dugo.

Izvor: Vijesti.ba