STABILNI, SIGURNI I MOĆNI

Postbiotici predstavljaju novi i obećavajući pravac u unapređenju zdravlja creva i imuniteta, ne kao zamena, već kao nadogradnja probioticima i prebioticima.

Iako se poslednjih godina mnogo govori o probioticima i prebioticima, sve više pažnje u naučnim krugovima i kliničkoj praksi dobija još jedan važan akter – postbiotici.

postbiotici

Za razliku od probiotika (živih mikroorganizama) i prebiotika (vlakana koja hrane korisne bakterije), postbiotici su bioaktivni metabolički produkti koje proizvode probiotske bakterije, a koji mogu direktno doprineti zdravlju domaćina.

Šta su tačno postbiotici?

Postbiotici predstavljaju nežive bakterijske komponente ili njihove metaboličke supstance, koje imaju dokazano korisno dejstvo na zdravlje. Među najpoznatijim postbioticima su:

  • kratkolančane masne kiseline (poput butirata, acetata i propionata),

  • peptidoglikani,

  • teihoinske kiseline,

  • bakterijske enzimi i peptidi,

  • polisaharidi,

  • vitamini (npr. vitamin K koji proizvode određeni sojevi bakterija),

  • celokupne toplotno inaktivirane bakterije sa imunomodulatornim efektima.

Za razliku od probiotika, postbiotici ne zahtevaju očuvanje „živosti“, čime su znatno stabilniji u farmaceutskim i prehrambenim formulacijama.

Zašto su važni za zdravlje creva?

Najvažniji efekat postbiotika ogleda se u ojačavanju crevne barijere, tj. zaštiti epitela od oštećenja i upala. Na primer, butirat, koji nastaje fermentacijom vlakana, deluje kao izvor energije za ćelije debelog creva i pospešuje regeneraciju sluzokože. Osim toga, postbiotici učestvuju u regulaciji zategnutih veza (tight junctions) među ćelijama creva, čime smanjuju propustljivost creva (tzv. „leaky gut“ sindrom).

Uticaj na imunitet

Postbiotici komuniciraju s ćelijama imunog sistema kroz brojne puteve. Oni mogu:

  • smanjiti prekomernu upalnu aktivnost,

  • podsticati toleranciju na „dobre“ bakterije,

  • aktivirati proizvodnju imunoglobulina A (IgA) koji štiti sluzokože,

  • učestvovati u balansiranju Th1/Th2 imunog odgovora (važnog u autoimunim i alergijskim stanjima).

Ovi efekti postaju posebno važni kod osoba sa oslabljenim imunitetom, nakon antibiotika, kod sindroma iritabilnog creva, upalnih bolesti creva ili hroničnog umora.

Prednosti u odnosu na probiotike

Postbiotici imaju nekoliko značajnih prednosti:

  • veća stabilnost u proizvodima (ne zahtevaju hladno čuvanje),

  • nema rizika od prenamnožavanja ili infekcije kod imunokompromitovanih osoba,

  • preciznije doziranje aktivnih molekula,

  • mogućnost korišćenja kod novorođenčadi, starijih i hronično obolelih bez bojazni.

Zbog svega navedenog, postbiotici se sve češće nalaze u sastavu dijetetskih suplemenata, medicinske hrane i funkcionalnih napitaka.

Zaključak

Postbiotici predstavljaju novi i obećavajući pravac u unapređenju zdravlja creva i imuniteta, ne kao zamena, već kao nadogradnja probioticima i prebioticima.

Njihova stabilnost, sigurnost i višestruko delovanje čine ih potencijalnim „tihim revolucionarima“ u preventivnoj i kliničkoj medicini budućnosti.