KRADLJIVCI VOĆA

Prema otkrićima naučnika, šimpanze koje žive u divljini dnevno unesu količinu alkohola koja odgovara jednoj boci piva, a tako što jedu prezrelo voće.

Stručnjaci tvrde da ovo dokazuje da su ljudi možda razvili ukus za alkohol zahvaljujući zajedničkim praprecima primatima, koji su poznavali čari fermentisanog voća, jer im je bilo izvor šećera i alkohola, ali i hrana.

šimpanze

„Ljudska privlačnost prema alkoholu verovatno potiče iz ovog prehrambenog nasleđa našeg zajedničkog pretka sa šimpanzama“, rekao je istraživač Aleksej Maro sa Univerziteta Kalifornija u Berkliju.

Šimpanze, kao i mnoge druge životinje, već su ranije viđane kako se hrane prezrelim voćem koje leži na šumskom tlu, ali ovo je prva studija koja jasno pokazuje koliko alkohola unose na taj način. Istraživački tim je merio količinu etanola, odnosno čistog alkohola, u voću poput smokava i šljiva, koje divlje šimpanze jedu u velikim količinama u Obali Slonovače i Ugandi.

Na osnovu količine voća koju obično pojedu, procenjeno je da su šimpanze unosile oko 14 grama etanola – što odgovara otprilike jednoj boci piva od 330 ml. Životinje su najčešće jele upravo one plodove koji su imali najveći sadržaj alkohola.

Istraživanje daje dodatnu potvrdu takozvanoj „hipotezi pijanog majmuna“ – ideji da je ljudska sklonost ka alkoholu nasledstvo od naših predaka primata. Ovu teoriju je prvi predložio profesor Robert Dadli sa Univerziteta Kalifornija u Berkliju, koji je i jedan od koautora studije.

Naučnici su u početku bili skeptični. Međutim, sve je više zabeleženih primera „majmuna kradljivaca voća“ poslednjih godina, rekla je profesorka Ketrin Hobajter, primatološkinja sa Univerziteta Sent Endrjuz, koja nije učestvovala u istraživanju. „Ono što shvatamo iz ovog rada jeste da naš odnos prema alkoholu seže duboko u evolutivnu prošlost, verovatno oko 30 miliona godina“, izjavila je ona za BBC. „Možda je za šimpanze ovo i način da stvore društvene veze – da provode vreme zajedno na šumskom tlu, jedući opalo voće“.

Doktorka Kimberli Hokings, koja proučava primate na Univerzitetu Ekseter i koja takođe nije učestvovala u ovom istraživanju, kaže da šimpanze u ovoj studiji nisu unosile dovoljno alkohola da bi se napile. Da jesu, „to im očigledno ne bi poboljšalo šanse za preživljavanje“, rekla je.

Prema podacima Međunarodne unije za zaštitu prirode, šimpanze su ugrožena vrsta, a najveće pretnje sa kojima se suočavaju uključuju gubitak šumskih staništa zbog poljoprivrede, seče šuma, kao i izgradnje puteva ili naselja.

Izvor: Politika.rs