NAKON VIŠE OD POLA MILENIJUMA

Uzeti uzorci bi mogli da se uporede sa DNK potvrđenih živih potomaka Leonarda da Vinčija.

Naučnici sa ambicioznog projekta „Leonardo da Vinci DNA Project“ veruju da su možda uspeli da pribave uzorak DNK slavnog umetnika i pronalazača.

dnk da vinčija

Potrebna su dodatna testiranja kako bi se potvrdilo da zaista pripadaju da Vinčiju – i to posle više od 500 godina.

Rad pruža „tragove, ne zaključke“, kažu istraživači, ali pokazuje da je moguće izdvojiti biološki materijal iz dragocenih i krhkih istorijskih predmeta.

Revolucionarna tehnika koju su osmislili naučnici omogućava izdvajanje DNK ljudi, biljaka, bakterija, gljiva, životinja, virusa i parazita sa voštanih pečata starih pisama i iz samog papira, koji lako upija.

„Praktično, predmeti za koje se mislilo da su biološki ‘nemi’ pokazali su se kao živi otisci sredina u kojima su se nalazili“, navodi se u saopštenju projekta.

U novoj studiji, istraživači objašnjavaju kako su nežno uzeli bris sa crteža kredom za koji se sumnja da ga je uradio da Vinči – delo pod nazivom „Sveti dečak“ (Holy Child).

Zahvaljujući najsavremenijim tehnikama sekvenciranja DNK, uspeli su da izvuku biološke informacije, uključujući tragove pomorandžinog drveća iz bašti Mediči u Toskani, kao i ljudsku DNK niskog kvaliteta.

Ko je izvor te DNK – još nije poznato. Možda je to sam Leonardo, a možda neko ko je kasnije rukovao crtežom.

Ipak, neki uzorci sadrže Y hromozomske markere, što znači da je genetski materijal došao od muškarca. Ta osoba je verovatno pripadala genetskoj grani rasprostranjenoj u mediteranskom regionu, naročito u centralnoj i južnoj Italiji, uključujući Toskanu, odakle potiče Leonardo.

Uzimanjem brisa i drugih predmeta povezanih sa da Vinčijem, poput pisma starog 500 godina koje je napisao njegov rođak, naučnici su otkrili isti Y-hromozomski signal. Taj signal nije pronađen na slikama drugih slavnih evropskih umetnika tog vremena.

Ova otkrića ukazuju na moguće zajedničko poreklo predmeta povezanih s da Vinčijem, što zahteva dodatna istraživanja. Tim sada želi da testira i druge poznate da Vinčijeve radove i predmete. Uzorci bi zatim mogli da se uporede sa DNK potvrđenih živih potomaka Leonarda da Vinčija.

Krajnji cilj projekta jeste da se potvrdi mesto njegovog večnog počinka i rekonstruiše njegov genetski kod, star više vekova, prenosi ScienceAlert.

„Čak i ako potvrda DNK još nije tu, uspeh je sada neizbežan – pređena je ključna granica“, rekao je prednik projekta, Džesi Ausubel sa Rokfeler univerziteta.

Tokom skoro deset godina istraživači su pratili da Vinčijevo porodično stablo unazad i unapred kroz generacije. Nedavno su pronašli nekolicinu živih potomaka i porodicu koja se može pratiti sve do 1331. godine.

Pretpostavlja se da su Leonardovi ostaci sahranjeni u maloj kapeli u dolini Loare u Francuskoj, ali neki istoričari sumnjaju u to. Zbog toga se trenutno istražuje porodična grobnica da Vinčijevih u Italiji kako bi se uzela genetska informacija od njegovih rođaka.

„Projekat je postavio čvrst okvir za otkrivanje ‘genetskih potpisa’ na drevnim umetničkim delima i dokumentima. Znanje i pionirske tehnike koje su razvijene u ovom projektu mogu se primeniti i na druga velika istorijska imena“, kaže Ausubel.

Izvor: 021.rs