EVROPSKA STUDIJA

Noćna buka od saobraćaja ne utiču samo na kvalitet sna i nivo stresa, već bi mogle imati i dublje posledice po zdravlje.

Novo veliko evropsko istraživanje pokazuje da dugotrajna izloženost buci tokom noći može biti povezana sa promenama u metabolizmu i nivoima masnoća u krvi, što potencijalno povećava rizik od kardiometaboličkih bolesti.

buka od saobraćaja

Prema novom istraživanju, izloženost noćnoj buci saobraćaja povezana je sa promenama u holesterolu i lipidima u krvi, koji su poznati faktori rizika za kardiometaboličke bolesti.

Veliko istraživanje u Evropi

Studija LongITools, objavljena u časopisu Environmental Research, jedna je od najvećih koja je do sada ispitivala kako dugoročna izloženost saobraćajnoj buci može uticati na biološke procese u organizmu. U istraživanje je bilo uključeno više od 272.000 odraslih osoba starijih od 31 godine iz tri velike evropske populacione kohorte: UK Biobank, Rotterdam studija i Northern Finland Birth Cohort 1966.

Nivo buke modeliran je na osnovu adresa stanovanja učesnika koristeći nacionalne „karte buke“, pri čemu se posebno fokusiralo na noćne nivoe — kada su ljudi najčešće kod kuće i kada je san najosetljiviji na spoljne uticaje, piše portal Medical News.

Kako buka utiče na krvne markere?

Analizom uzoraka krvi korišćen je napredni NMR metabolomiks sistem, koji je omogućio merenje 155 metaboličkih biomarkera. Rezultati su pokazali da izloženost noćnoj buci saobraćaja iznad 55 decibela (dB) korelira sa višim nivoima ukupnog holesterola, LDL („lošeg“) holesterola, određenih lipoproteina, masnih kiselina i lipida vezanih za ćelijske membrane — faktora važnih za metaboličko zdravlje.

Za većinu praćenih biomarkera primećena je takozvana doza-odgovor veza: što je nivo buke bio viši, to su metaboličke promene bile izraženije, pri čemu su efekti postajali uočljivi već od oko 50 dB.

Šta kažu naučnici?

Autori studije navode da rezultati ukazuju na to da noćna buka saobraćaja može suptilno, ali dosledno uticati na metaboličko zdravlje. Iako su promene kod pojedinaca relativno male, veliki broj ljudi izložen urbanim nivoima buke znači da potencijalni javnozdravstveni efekat može biti značajan.

Istraživači ističu da ovi nalazi pružaju biološke dokaze koji dodatno potkrepljuju ranije utvrđene veze između buke i kardiometaboličkih bolesti, sugerišući da buka u saobraćaju nije samo neprijatnost, već i faktor rizika koji zaslužuje ozbiljnu pažnju.

Kako smanjiti rizik?

Stručnjaci navode da bi smanjenje izloženosti noćnoj buci — kroz bolje urbano planiranje, kontrolu saobraćaja i unapređenje zvučne izolacije stambenih objekata — moglo imati dugoročne koristi po zdravlje stanovništva.