NOVO OTKRIĆE IZ ANATOMIJE

Ljudi su jedini primati sa bradom, osobinom koja ih izdvaja od drugih vrsta. Naučnici pokušavaju da objasne kako je nastala i da li je rezultat selekcije ili slučajnosti.

Ljudi su jedini primati sa bradom, što je pred biologe i anatome postavilo pitanje zašto smo stekli ovu jedinstvenu karakteristiku.

sa bradom

Prema novoj analizi anatomije glave kod majmuna, ona verovatno nije evoluirala iz nekog posebnog razloga, već se pojavila kao sporedni efekat drugih promena izazvanih prirodnom selekcijom.

„U nauci se uglavnom polazilo od pretpostavke da je svaka karakteristika koja se značajno razlikuje između vrsta oblikovana prirodnom selekcijom sa određenom svrhom, ali ovaj ‘svrsishodni’ pogled na evoluciju je netačan“, ističe Norin fon Kramon-Taubadel sa Univerziteta u Bafalu.

Razne pretpostavke

Brada je koštana izbočina donje vilice koja se proteže izvan prednjih zuba. Čak ni naši najbliži srodnici, kao što su šimpanze ili gorile, nemaju bradu, pa se to koristi kao ključna identifikaciona karakteristika Homo sapiensa.

Neki istraživači ranije su verovali da brada može pomoći tako što:

  • smanjuje naprezanje vilice pri žvakanju,

  • pomaže pri govoru,

  • ili da se razvila putem seksualne selekcije (tj. partneri su je preferirali).

Šta ako je u pitanju slučajnost?

Fon Kramon-Taubadel i kolege su se zapitali da li možda uzrok nije u nekoj od tih teorija, već je brada rezultat genetskog drifta – tj. slučajne evolucije.

Da bi to proverili, istraživači su proučili 532 lobanje ljudi i 14 vrsta modernih majmuna (šimpanze, bonoboe, gorile, orangutane i gibone). Izmerili su 46 anatomski važnih tačaka na lobanji i vilici, uključujući devet mera koje se odnose na region brade, i analizirali ih u kontekstu evolucionog stabla.

Koristeći standardne kvantitativne genetske modele, testirali su da li se promene u tim karakteristikama mogu objasniti samo slučajno ili su rezultat selekcije.

Rezultati analize

  • Tri osobine povezane sa bradom kod ljudi verovatno su direktno evolutivno odabrane – tj. nešto u vezi sa njima je moglo biti korisno za opstanak ili reprodukciju.

  • Ostalih šest osobina verovatno nema dokaza o direktnoj selekciji – moguće su samo nusproizvodi promena u drugim delovima lobanje i vilice.

Kako je brada nastala?

Kako su naši preci postajali uspravniji, baza lobanje se savijala, a lica su se uvučenije nalazila ispod mozga, za razliku od nagnutih lica šimpanzi. Istovremeno, veći mozak i promene u ishrani smanjili su veličinu zuba i vilice, što je na kraju dovelo do toga da donja vilica ostane relativno napred i formira bradu.

Stručnjaci ističu da je brada primer tzv. evolucionog „nusproizvoda“ – karakteristike koja je nastala ne zbog direktne selekcije već zbog toga što su druge strukture nasumično evoluirale i oblikovale je kao sporedni efekat.

Izvor: RTS