IZVEŠTAJ O KVALITETU
Samo 13 zemalja u svetu ima bezbedan vazduh, od kojih su tri u Evropi, dok Indija ima najzagađeniji vazduh, pokazuje izveštaj o kvalitetu vazduha u svetu kompanije IQAir.
Samo 14 odsto gradova širom sveta udiše bezbedan vazduh, što je pad u odnosu na 17 odsto iz prethodne godine. Švajcarska kompanija za praćenje zagađenja IQAir analizirala je podatke iz 9.446 gradova u 143 države, regiona i teritorije za svoj novi Izveštaj o kvalitetu vazduha u svetu za 2025. godinu.
Utvrđeno je da se kvalitet vazduha globalno pogoršava, uglavnom zbog klimatskih promena izazvanih ljudskim delovanjem. Dim od šumskih požara uzrokovao je loš kvalitet vazduha 2025. godine, zajedno sa peščanim olujama i drugim ekstremnim vremenskim pojavama pojačanim sagorevanjem fosilnih goriva.
U najgoroj godini šumskih požara u istoriji EU, požari su zahvatili Evropu, dostigavši rekordni vrhunac u avgustu, kada su uništene brojne farme, šume i domovi. Ekstremni vremenski uslovi prouzrokovali su gubitke od najmanje 43 milijarde evra širom kontinenta, usled smrtonosnih toplotnih talasa, poplava i suša.
Svetska zdravstvena organizacija (WHO) postavlja bezbedne granice za lebdeće čestice PM2.5 zbog povezanih zdravstvenih rizika. Njihova veličina, manja od 2,5 mikrometara u prečniku, znači da ove sitne čestice koje se mogu udahnuti mogu prodreti duboko u pluća i krvotok. Povezuju se sa respiratornim problemima, kardiovaskularnim bolestima i dugotrajnim oboljenjima poput raka.
Gde je u Evropi najbolji, a gde najgori kvalitet vazduha?
U Evropi su Andora, Estonija i Island jedine zemlje koje su 2025. godine ispunile godišnje smernice WHO za PM2.5, koje iznose 5 mikrograma po kubnom metru ($µg/m³$).
One su među 13 zemalja u svetu koje su unutar bezbednih granica. Ostale su Australija, Barbados, Bermuda, Francuska Polinezija, Grenada, Nova Kaledonija, Panama, Portoriko, Reunion i Američka Devičanska Ostrva. To znači da 130 od 143 obuhvaćene zemlje, odnosno 91 odsto, nije ispunjavalo bezbednosne smernice.
Pet najzagađenijih zemalja bile su Pakistan ($67,3 µg/m³$), Bangladeš ($66,1 µg/m³$), Tadžikistan ($57,3 µg/m³$), Čad ($53,6 µg/m³$) i Demokratska Republika Kongo ($50,2 µg/m³$).
Čak 25 najzagađenijih gradova u svetu nalazi se u Indiji, Pakistanu i Kini. U Indiji se nalaze tri od četiri najzagađenija grada, uključujući i neslavno prvo mesto – Loni, u saveznoj državi Utar Pradeš, imao je prosečnu godišnju koncentraciju PM2.5 od $112,5 µg/m³$ – gotovo 23 odsto više nego 2024. i 22 puta više od smernica WHO-a. Istraživanje iz 2024. pokazalo je da su saobraćaj, industrijske emisije, prašina sa puteva i nelegalno odlaganje otpada najveći izvori zagađenja. Nivoudtvil u Južnoj Africi bio je najmanje zagađeno mesto na listi, sa prosečnom godišnjom koncentracijom PM2.5 od $1,0 µg/m³$.
Širom Evrope u 2025. godini, 23 zemlje zabeležile su rast prosečnih godišnjih koncentracija PM2.5, 18 ih je zabeležilo pad, a jedna je naknadno dodata. Zagađenje česticama PM2.5 poraslo je više od 30 odsto u Švajcarskoj i Grčkoj zbog dima od šumskih požara iz Severne Amerike i saharske prašine iz Afrike. Malta je zabeležila najveći pad, od gotovo 24 odsto. To je delimično rezultat dugogodišnjih napora da se proizvodnja energije preusmeri sa teškog lož-ulja na obnovljive izvore energije, kao i politika usmerenih na emisije iz saobraćaja.
IQAir takođe nudi rang-liste uživo, koje koriste praćenje kvaliteta vazduha u realnom vremenu. Peking u Kini danas je najzagađeniji grad u svetu, dok se Zagreb nalazi na 54. mestu.
Podaci o kvalitetu vazduha i dalje nedostaju
Dok je u novom Izveštaju o kvalitetu vazduha u svetu 54 zemlje zabeležilo rast prosečne godišnje koncentracije PM2.5, 75 zemalja zabeležilo je pad, a dve su ostale nepromenjene.
Iako ovogodišnji izveštaj uključuje 12 dodatnih zemalja koje nisu bile zastupljene prošle godine, i dalje postoje velike praznine u podacima. Prema IQAiru, samo deo svetske populacije ima pristup informacijama o kvalitetu vazduha u realnom vremenu.
A na nekim mestima situacija se pogoršava. U martu 2025. administracija Donalda Trampa ukinula je globalni program praćenja kvaliteta vazduha američkog Stejt dipartmenta, ostavljajući milione ljudi bez pristupa tim podacima. Finski Centar za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA) saopštio je da su napori praćenja oslabljeni u 44 zemlje, dok je šest zemalja ostalo bez ikakvog monitoringa.
„Bez praćenja ne možemo u potpunosti razumeti šta se nalazi u vazduhu koji udišemo“, rekao je izvršni direktor IQAir Globala, Frank Hammes. „Širenje pristupa podacima u realnom vremenu osnažuje zajednice da deluju. Smanjenjem emisija i suočavanjem sa klimatskim promenama možemo postići značajna i trajna poboljšanja globalnog kvaliteta vazduha.“

Leave A Comment