SLOŽEN PROCES

Osećaj ravnoteže nastaje zahvaljujući saradnji unutrašnjeg uha, očiju, mišića i mozga. Svaki od ovih sistema šalje informacije o položaju tela, a mozak omogućava da se krećemo sigurno i stabilno.

Većina ljudi retko razmišlja o ravnoteži dok normalno hoda, trči ili stoji. Međutim, iza svakog našeg pokreta krije se složen sistem koji neprestano prati položaj tela i pomaže nam da se ne sapletemo ili izgubimo stabilnost. Zahvaljujući njemu možemo da hodamo po stepenicama, vozimo bicikl ili jednostavno stojimo uspravno.

osećaj ravnoteže

Osećaj ravnoteže nastaje zajedničkim radom ušiju, očiju, mišića i mozga.

Unutrašnje uho ima ključnu ulogu

Duboko u unutrašnjem uhu nalazi se sistem ispunjen tečnošću i sitnim strukturama koje registruju pokrete glave. Kada se pomerimo, nagnemo ili okrenemo, one šalju informacije mozgu o promeni položaja.

Na taj način organizam neprestano zna kako je glava postavljena u odnosu na okolinu.

Oči pomažu da ostanemo stabilni

Vid je važan deo održavanja ravnoteže. Posmatranjem okoline mozak dobija informacije o tome da li se krećemo, stojimo ili menjamo pravac.

Zbog toga je mnogo teže održati ravnotežu kada zatvorimo oči nego kada gledamo ispred sebe.

Mišići i zglobovi šalju važne informacije

Posebni receptori u mišićima, tetivama i zglobovima neprestano obaveštavaju mozak o položaju ruku, nogu i ostatka tela.

Čak i kada ne gledamo u svoja stopala, mozak zna gde se ona nalaze zahvaljujući ovim signalima.

Mozak objedinjuje sve podatke

Informacije iz unutrašnjeg uha, očiju i mišića ne znače mnogo same za sebe. Mozak ih veoma brzo upoređuje i stvara jedinstvenu sliku o položaju tela.

Zahvaljujući tome možemo da održimo stabilnost čak i tokom složenih pokreta.

Ravnoteža se neprestano koriguje

Dok stojimo, telo nije potpuno nepomično. Ono pravi veoma sitne, gotovo neprimetne pokrete kako bi održalo stabilan položaj.

Mozak stalno prati ove promene i šalje mišićima uputstva za male korekcije.

Zašto nam se zavrti u glavi

Kada se brzo okrećemo oko svoje ose, tečnost u unutrašnjem uhu nastavlja da se kreće još nekoliko trenutaka nakon što stanemo.

Mozak tada kratko dobija informacije koje se ne poklapaju sa onim što vide oči, pa nastaje osećaj vrtoglavice.

Ravnoteža se razvija tokom odrastanja

Bebe i mala deca tek uče da održavaju ravnotežu. Kako rastu, njihov mozak sve bolje usklađuje informacije iz različitih delova tela.

Zbog toga s vremenom postaju sigurniji u hodanju, trčanju i drugim pokretima.

Vežbanje poboljšava osećaj ravnoteže

Aktivnosti poput hodanja, plesa, joge ili vožnje bicikla podstiču razvoj koordinacije i ravnoteže. Mozak kroz vežbu postaje sve uspešniji u usklađivanju pokreta.

Zbog toga ljudi koji su redovno fizički aktivni često imaju bolju stabilnost.

Zašto ravnoteža ponekad oslabi

Umor, određene bolesti, povrede ili problemi sa unutrašnjim uhom mogu privremeno narušiti osećaj ravnoteže. Tada se mogu javiti nestabilnost ili vrtoglavica.

Ako se ovakve tegobe često ponavljaju ili su izražene, potrebno je obratiti se lekaru kako bi se utvrdio njihov uzrok.