Biodinamička proizvodnja useva i organska poljoprivreda – preporuke i saveti

Nekoliko korisnih preporuka kada su u pitanju organska poljoprivreda i biodinamička proizvodnja useva. Saveti za biološku zaštitu tla i useva

Kakvu vodu treba upotrijebiti za pripravke (za zaštitu bilja)?

Najbolja bi bila kišnica, na drugom je mjestu izvorska voda ili stajaća voda iz bare, a posljednja j e loša voda iz vodovoda. Nikako nije dobro da je voda klorirana.

Kako čuvamo tlo?

Izbjegavanjem monokulture. Izbjegavamo na istome mjestu saditi ili sijati istu vrstu biljaka. Njegujemo zdravi plodored (o plodoredu ćemo još govoriti), a primjenom ovih dvaju maloprije spomenutih pripravaka štitimo biljku i ojačavamo njezinu konstituciju.

Zašto dolaze štetočine?

Pokušao sam vam objasniti zašto dolaze štetočine. Ako sokovi biljke nisu u harmoniji, moraju doći štetnici jer je njihova zadaća da u prirodi odstrane ono što ne valja. Ne mora vas biti strah. U biološko dinamičkoj poljoprivredi imamo sve štetnike i sve vrste bolesti, ali oni za nas nisu problem. Oni postoje jer su jednostavno utkani u život prirode, ali ne rade takve probleme na kakve inače nailazimo u konvencionalnoj poljoprivredi. Štetnici i bolesti su potrebni i pripadaju gospodarstvu kao što loš učenik pripada razredu.

Kako riješiti problem gljivičnih bolesti vinove loze?

Računao sam s time da čete me uhvatiti. Ja nisam vinogradar. Znam da kod trsja postoji golem problem gljivičnih bolesti. Pokušajte jačati biljke. Dopuštena je primjena laganih sredstava kao što su modra galica ili bordoška juha, ali još se uvijek premalo primjenjuje jedna uputa
Rudolf’a Steinera. Naime Steiner je ukazao na primjenu preslice (Equisetum arvense). Vinogradi se prskaju svim mogućim sredstvima, ali rijetko tko primjenjuje metodu da tlo nakon berbe prska čajem od preslice.

Preslicu biste trebali skupljati u ovo godišnje doba, od kraja lipnja do sredine srpnja. Znate da postoje dvije v r l o slične biljke. Ova prava preslica (Equisetum arvense) mnogo je rastresitija, dok je ona druga mnogo snažnija i kompaktnija. Ova rastresita, nježna, razgranata poljska preslica sadrži mnogo kremena. Nakon berbe od nje treba skuhati čaj.

Možete uzeti posudu u kojoj je baka iskuhavala rublje. Stavlja se 300 g suhog čaja na 10 1 vode. Čaj se kuha jedan sat na laganoj vatri. Tek toliko da polako kuha, ne treba kipjeti. Zatim se razrjeduje vodom u omjeru 1:10, a poslije podne se njime prska tlo.

Preslicu možete dobro osušiti na tavanu. Tijekom sušenja mora biti lijepo raširena kako bi se sušila na zraku i kako biljke ne bi ležale jedna na drugoj. Ne smije postati smeđa, mora ostati zelena. To vam zaista mogu preporučiti.

Isto vrijedi i za voćke. Kako je građeno stablo voćke? U sredini je drvena grada obavijena korom. Voćku možemo usporediti s tlom. Kod tla u sredini imamo kamenje, kameni dio, a iznad toga je zemlja, humusni dio. Na vrtnoj zemlji, zapravo na samoj površini, rastu jednogodišnje biljke, koje imaju plitak korijen. Kod stabla, međutim, umjesto mineralnog dijela u sredini imamo drvenu građu. Stablo je obavijeno korom koja sadrži sustav kapilara. Iz nje raste jednogodišnje lišće, koje će ujesen otpasti, i plodovi. Stablo bismo mogli usporediti s dijelom zemlje koji se i z d i g n u o iznad svoje razine, tako da je kora drveta poput zemlje, a lišće predstavlja biljke koje na njoj rastu.

U proljeće odlazim na polje dok na njemu još nema zelenih vlati i prskam ga gnojem iz roga. Stablo prskam gnojem iz roga dok još nema lišća i na taj način potičem rast lista. Stoga ako preslicom hoću djelovati na život gljivica, hoću da se ona upije u tlo i da pomoću kiše njezini sastojci dođu do korijena.

Osnovu biljne strukture čine kalij, kalcij i silicij, odnosno kremen. Budući da se 88 posto preslice sastoji od živog kremena, on preko koloidnih procesa ulazi u biljku i jača njezinu konstituciju. A kremen u biljci najveći je neprijatelj gljivicama. Prskati ne mogu ujesen jer tada samo deblo u sebe ne prima mnogo.

Kakav je utjecaj mjesečevih mijena na sjetvu?

Ja sam, doduše, prijatelj Marije Thun, ali ne služim se njezinim sjetvenim kalendarom. Osnovno pitanje koje si postavljam kada je riječ o gnoju iz roga jest: Što želim time postiči? Odgovor je: Mogućnost da se izgradi korijen. Kada ću ga stoga primijeniti?

U dane korijena. Gnoj iz roga gotovo se uvijek upotrebljava u dane korijena, a kremen iz roga onda kad hoću potaknuti rast sasvim određenog dijela biljke. Za prskanje salate odabrat ćemo dane lista. Kod rajčice ili buče činit ćemo to u dane ploda. Jasno je da salatu ili rotkvicu neću prskati u dane cvijeta jer će mi otići u cvat. Gospođa Thun je jednoznačno iskusila i dokazala da prskanjem lisnatog povrća u dane cvijeta ono odlazi u cvat.

Kuko se obraniti od lukove mušice?

Mogu samo preporučiti ono što je već poznato. Postoje luk i lukova muha, i mrkva i mrkvina muha, i te se dvije vrste muha međusobno ne podnose. Stoga mrkvu i luk treba sijati zajedno.

A što ako mrkva nema muhe?

Tada preporučujem sijanje u redovima. Jedan red mrkve, a jedan red bilo koje vrste luka, poriluka ili češnjaka.

Kako zaštititi krumpir od zlatice?

Postoje korisne životinje u poljoprivredi kao što su bubamare, kišne gliste, ježevi, mravi, uholaže. Smatram vrlo smislenim uvođenje uzgoja korisnih životinja kao što su mravi, uholaže itd. Moramo se uvijek iznova zapitati zašto ima toliko malo bubamara, gotovo ih se i ne može vidjeti. Bubamara je, međutim, najveći neprijatelj krumpirove zlatice. No, kemija uništava i jedne i druge, ali se zlatica koja je vitalnija vraća, a bubamara ne.

Izvor: Biološko-dinamička poljoprivreda – poljoprivreda budućnosti, autor dr. Christian von Wistinghausen