Aleksandra Popović

 

Misterija dirigenta i njegovog umeća da upravlja orkestrom

.

Cesto ljudi pitaju muzicare: ”Zasto vam je uopste potreban dirigent? Sta on uopste radi, samo nesto mase rukama?” Mnogi od njih ni ne znaju da je to jedno od najcenjenijih i najbolje placenih zanimanja na svetu.

Dirigent je muzicki predvodnik ansambala kao sto su hor,  orkestar  i drugi,  veci muzicki sastavi.  Njegova uloga je da komunicira izmedju muzickog dela i izvodjaca. Do sredine 17. veka za dirigovanje su se koristile iskljucivo ruke kako bi se ukazalo na melodijsku liniju. Kako je sama  muzika postajala ritmicnija, ukazala se potreba za stapom koji se pomerao gore – dole.

Taj stap je u pocetku bio veliki. Za Zan Batist Lilija francuskog kompozitora cak i smrtonosan. Naime, dirigujuci predstavu povredio je stopalo, stopalo  se inficiralo, stvorila se gangrena koju je on odbijao da leci i tako je i preminuo. Vremenom je veliki stap zamenjem stapicem koji je i danas u upotrebi.

Ono sto ljude najcesce zanima je kako muzicari razumeju to naizgled besmisleno mahanje rukama i sta ono  znaci. Dirigent je tu da muzicarima prenese ono sto je kompozitor zapisao u svom delu, u notama. Pre svega, on mora da vodi racuna o tempu, tj.  o brzni izvodjenja dela. On to cini desnom rukom u istom ritmu, ubrzavajuci ,usporavajuci ,zavisi od notnog teksta. Sledeca stvar je dinamika, odnosno jacina tona koju ansambl treba da proizvede. Na primer, dok jednom rukom drzi ritam, drugu podize na gore  postepeno i pokazuje da muzika treba da bude jaca tj. da ide u kresendo ili ako je spusta pokazuje da treba da bude tisa i ide u diminuendo. Rukama takodje pokazuje i karakter, artikulaciju nekog dela. Ako je  lirska fraza u pitanju pravice siroke, oble pokrete a ako treba da bude herojska na primer, pokreti ce biti odsecni.

Dirigent takodje daje znakove odredjenim muzickim grupama ili instrumentima u okviru ansambla kada treba da nastupe sa svojom deonicom i pokretima ih uvodi u raspolozenje, tempo iIi karakter te deonice. Zamislite kako je operskom dirigentu koji ispred sebe na sceni ima orkestar, hor, pevace, glumce … nije lako, zar ne?

Neki od najpoznatijih dirigenata na svetu su Vilhelm Futrvengler, Arturo  Toskanini, Herbert von Karajan, Leonid Bernstajn, Zubin Mehta, Ser Sajmon Retl, Seidji Ozava, Gustavo Dudamel, Daniel Barenboim I mnogi drugi.

Osim kao sjajni umetnici, dirigenti su poznati I zbog svog ogromnog ega te su stoga ceste  sale muzicara na racun dirigenata. Muzicari vole da kazu “da je najbolji dirigent – mrtav dirigent”.  Mozda su samo ljubomorni ;)

httpv://www.youtube.com/watch?v=27gNSrmBCNg

. . .