Aflatoksini i kako nastaju

AFLAtoksini. Čime je zatrovano mleko. Kontaminirani kukuruz kao stočna hrana. I meso svinja i drugih životinja zna da bude kontaminirano aflatoksinom.

 

Aflatoksini u mleku ali i u svinjskom mesu. Kako nastaje aflatoksin?

AFLAtoksini su ubojiti otrovi i otkud oni u mleku? Spominju se u medijima već danima i javnost je uznemirena. Ima li razloga za brigu?

Ima.

Hrana je zapravo otrovnija nego što mislimo, a razlozi su brojni. Naravno, u pitanju je zdravlje pojedinaca i zajednice, ali tu se malo ili gotovo ništa ne može učiniti. Na žalost je tako.

Aflatoksini su grupa mikotoksina, koji su jedna velika grupa otrovnih prirodnih jedinjenja. To su snažni otrovi i javljaju se na mestima pogodnim za život gljivica. A to su praktično sva mesta i stvari sa koma čovek svakodnevno dolazi u dodir: razno semenje, žitarice, nepravilno termički obrađen pekmez, ustajali hleb i brašno, memljivi zidovi, podrumi, gde god je vlaga i organska materija,  prljavština, kuhinja, kupatilo.

Najotrovniji prirodni mutagen inače je aflatoksin B1, koji direktno narušava strukturu DNK, dovodeći do mutacija koje mogu biti smrtonosne.

Gljivice su svuda oko nas, toliko su rasprostranjene da na neki način mi zapravo živimo u svetu gljivica. Pošto su nepokretna mikroskopska bića, boreći se za životne uslove, za hranu, one teže da pobiju sve ono što im predstavlja konkurenciju, od bakterija do čoveka. Gljivične izlučevine su pogubne po zdravlje ljudi. Uzrokuju astmu, čak i prestanak rada pluća i srca.

Aflatoksini su pokazetelj nehigijenskih uslova u kojima ljudi drže domaće životinje, pre svega svinje i krave. Takođe, ti snažni otrovi dospevaju u tkiva životinja i njihove proizvode preko zatrovane hrane, jer su stabilni i ne mogu se ukloniti čak ni termički. Dakle opasnost od trovanja stočne hrane vreba još sa njive na kojoj je proizvedena. Zbog prisustva toksina u svinjskom mesu, što je posledica rasta gljivica na svinjama, Rumunija je  prilikom pristupanja EU velike svinjce morala da zatvori a svinje proda u bescenje, jer ih niko neće. Strogi propisi lako stavljaju katanace na kapije onih farmi koje ne ispoštuju standard o bezbednosti proizvodnje, jednostavno zbog nekonkurentnosti. Svinje je kupila Srbija, Delta/Juhor, što je dovelo do desetkovanja domaće proizvodnje zbog naglog pada cene svinjskog mesa (na 80 din/kg).

Sva hrana koja je u rinfuzi, recimo po prodavnicama zdrave hrane je obavezno nastanjena gljivicama, a neke od njih luče i aflatoksine. Buđavi pekmez obavezno bacati! Ljudi greše, oberu buđ pa ono ispod daju svojoj deci – greška! Naravno, u neizmernom mnoštvu gljivica ima i korisnih vrsta. Neke vrste se masovno gaje u ogromnim bioreaktorima zbog metabolita koje one luče na bakterije u prirodnom staništu da bi ih eliminisale, to su ANTIBIOTICI. U svakom slučaju, gljivice luče supstance snažnog dejstva po čoveka i lako mogu narušiti zdravlje.

 

Tekst je priredio Miroslav Ivić, biolog, vlasnik radionice za preradu meda “Ivić“ u Sokobanji. www.ipsokobanja.com  i http://www.facebook.com/pages/IVI%C4%86A-P%C4%8CELINJACI-Sokobanja/231862996868061