Oops! It appears that you have disabled your Javascript. In order for you to see this page as it is meant to appear, we ask that you please re-enable your Javascript!
Zdravlje

Iskašljavanje krvi – jak i suh kašalj

 

ISKAŠLJAVANJE KRVI

Jak i suh kašalj. Simptomi. Čega je znak iskašljavanje krvi i da li je krv u sluzi signal za ozbiljnu bolest

 

Iskašljavanje krvi

Krv u ispljuvku (hemoptiza, hemoptoa) alarmantan je znak bolesti.

Rijetki su bolesnici koji poslije »krvavoga ispljuvka« ne potraže liječničku pomoć. Iako većina pritom pomišlja na tuberkulozu, valja znati da iskašljavanje krvi može ukazivati na mnogo teže i neizlječive bolesti dišnih putova i pluća, bolesti srca, krvi i krvnih žila. Na sreću, krv u ispljuvku mnogo je češće samo prolazna pojava manje opasnih i lako izlječivih bolesti. Nepotreban strah izaziva zabuna i neznanje, jer krv u ispljuvku ne znači uvijek da je iskašljana; vrlo često potječe iz sitnih povreda i bezazlenih bolesti nosa, usne šupljine, ždrijela, jezika, pljuvačnih žlijezda. Krv koja ne potječe iz dišnih putova i pluća uvijek je pomiješana samo sa slinom, dok je iskašljana krv izmiješana sa sluzi. Krv koja potječe iz dubljih dijelova pluća, iz samih plućnih mjehurića, pjenušava je, a ispljuvak je jednoliko obojen svijetlocrveno.

Jako Iskašljavanje krvi - jak i suh kašalj

Bolesnici često ne znaju jesu li krv iskašljali ili povratili. Liječnik na temelju iskaza bolesnika ili njegove pratnje ne može uvijek doći do sigurnih podataka o tome da li je krv bila povraćena ili iskašljana. Tek se pregledom pacijenta, ili pregledom »izbačenoga sadržaja«, može postaviti točna dijagnoza.

Tuberkuloza je i danas, unatoč znatnom napretku u liječenju, najčešći uzrok krvarenja iz pluća. Najmanje 30 posto tuberkuloznih bolesnika barem jednom u toku bolesti krvare iz pluća; krvarenje može biti neznatno; u ispljuvku se može naći tek nešto krvi u obliku vlakanaca ili kapljica; takav sukrvavi ispljuvak nastaje onda kada su oštećenje sitne krvne žilice. Ali tuberkuloza može oštetiti, »nagristi<, i veće krvne žile u plućima; tada nastaju jaka krvarenja, često iznenadna, a gubitak krvi može iznositi od nekoliko decilitara do jedne litre; takvo je krvarenje neposredan uzrok smrti.

Rak na plućima postaje sve češći uzrok iskašljavanja krvi. Na tu bolest mora se posumnjati ako se duže vrijeme javlja sukrvav ili krvav ispljuvak, tj. svježa krv u ispljuvku, naročito ako se javlja u muškaraca pušača u dobi između 40 i 50 godina. U dišnim putovima ima i dobroćudnih tumora, koji su češći u žena.

I proširenje bronha (bronhiektazija) često uzrokuje krvav ispljuvak s povremenim iskašljavanjem gnoja i povremenim povišenjima tjelesne temperature.

Nagle akutne kao i dugotrajne, kronične bolesti pluća i dišnih putova mogu uzrokovati povremeni krvavi ispljuvak. To mogu biti upale s različitim uzrocima (bronhitis i pneumonija).

Infarkt pluća redovito je praćen iskašljavanjem manjih količina krvi i nastaje zbog nagloga začepljenja krvne žile u plućima s ugruškom krvi ili nekim stranim tijelom: mjehurićem zraka, kapljicom masti, uljem (tromboza i embolija). Krvarenja nisu jaka, ali su praćena jakim kašljem i često naglim jakim bolovima porebrice uz otežano disanje.

Srčane su bolesti oko deset posto uzrok svih krvarenja iz pluća. Najčešće nastaju zbog tzv. srčanih grešaka. Kada nastaju suženje ušća, prijelaza iz lijeve pretklijetke u lijevu klijetku (mitralna stenoza), dolazi do zastoja krvi u plućima, tlak u krvnim žilama pluća naraste i nešto krvi prelazi u pluća.

Jako krvarenje, koje nastane iznenada i takvom žestinom da iz usta poteče mnogo krvi, redovito dovodi do trenutačne smrti. To se može vidjeti kada proširena aorta, tj. glavna krvna žila koja dolazi iz srca, pritište na dišni put, postepeno se s njim »slijepi« i u jednom trenutku nastane razdor zida pa sva krv uđe u dišni put.

I povrede (traume) pluća mogu uzrokovati krvarenja. Uzrok mogu biti pritisci na prsni koš, prodorne rane, prelomljena rebra koja oštete pluća. Za rata česta su oštećenja zbog eksplozija. Snaga eksplozivnoga vala oštećuje plućno tkivo i redovito izaziva krvarenje.

Uzrok iskašljavanja krvi može biti i preosjetljivost organizma na neke tvari (alergija), zatim bolesti krvi: nesposobnost krvi da gruša, rak krvi (leukemija), potom bolesti jetre i manjak vitamina. Katkada su uzrok iskašljane krvi oštećenja plućnoga tkiva zbog udisanja »oštrih«, nadražujućih, plinova: amonijaka, klora, bojnih otrova.

U vrlo rijetkim slučajevima liječnik će pomisliti i na simuliranje, tj. lažno iskašljavanje krvi. Pojedinci, da bi, npr. došli do bolovanja, sišu krv iz malih povreda u usnoj šupljini i »tobožnjim kašljem« izbacuju krvav ispljuvak. Takve slučajeve nije teško otkriti.

Svako iskašljavanje krvi obavezno zahtijeva liječnički pregled i povremenu kontrolu. Ako je krvarenje nešto jače, prije odlaska liječniku bolesnika valja položiti u krevet da mirno leži. Svako naprezanje strogo je zabranjeno. Uzglavlje treba da bude povišeno u polusjedeći položaj. Na prsni koš mogu se staviti hladni oblozi ili led u plastičnoj ili gumenoj vrećici; mogu se dati hladni napici, pa i blaga sredstva za umirenje živaca. Sredstva protiv kašlja daju se samo ako je kašalj naročito jak. Bolesnik mora iskašljavati, inače se krv sakuplja u dišnim putovima pa se može ugušiti. Prejako napinjanje može dovesti do još jačega oštećenja u plućima i pojačanoga krvarenja.

Liječenje krvarenja iz pluća u bolnici ovisi o uzroku koji je doveo do krvarenja. Krvarenje je samo jedan od simptoma bolesti, stoga će se neki pacijenti liječiti na odjelu za unutrašnje bolesti, drugi na odjelu za tuberkulozu, pa na odjelu za uho, grlo, nos ili na kirurškom odjelu.

Napadaji jakoga kašlja

Napadaji jakog kašlja javljaju se uglavnom kod bolesti dišnog sustava; mogu biti česti, dugotrajni, mučni i iscrpljujući; traju nekoliko tjedana i mjeseci.

Hripavac ili veliki kašalj (pertusis) bolest je koja je karakteristična po povremenim napadajima jakog kašlja pretežno u predškolske i školske djece; starije osobe vrlo rijetko obolijevaju.

Bolest započinje postepeno povremenim i blagim kašljem, naročito noću. Poslije jednoga do dva tjedna započinju tipični napadaji; nakon dubokoga udisaja snažno kašljanje, često u »seriji« od 10 ili više iskašljaja (izdisaja) jedan za drugim. Nakon toga nastaje zviždajući, dubok udisaj, poslije opet snažno kašljanje. S obzirom na to što udisanje zraka kroz sužene glasnice podsjeća na kukurijekanje ili magareće meketanje, bolest u narodu zovu kukurikavac ili magareći kašalj. Napadaj kašlja može trajati od pola minute do dvije minute; za to se vrijeme ne diše, ili se pak udišu minimalne količine zraka; bolesnik se jako napreže, guši, lice postaje plavo, oči se izbulje, »samo što ne ispadnu«, jezik je isplažen. Prije 50 godina opisana je težina bolesti u »kućnom liječniku« slijedećim riječima: »Napadaji su vrlo strašni i mučni, koliko za bolesnika, toliko i za njegovu okolinu«. Na kraju napadaja izbaci se mnogo gustoga i ljepljivog ispljuvka. Vrlo često (u manje djece gotovo redovito) napad završi povraćanjem. Napadi se mogu javljati nekoliko puta dnevno, u težim slučajevima čak nekoliko desetaka puta u 24 sata. Bolest traje 3 do 4 tjedna, u rjeđim slučajevima znatno duže.

BioBronhi biljne kapi za pluća bronhije sinuse grlo i pušače
BioBronhi biljne kapi za pluća bronhije sinuse grlo i pušače

Slične napadaje kašlja imaju djeca koja su preboljela hripavac. Kod osjetljive djece napadaj kašlja može izazvati beznačajna upala ždrijela, grla ili dušnika.

Napadaji kašlja koji podsjećaju na hripavac mogu biti izazvani i povećanjem žlijezda (limfnih čvorova) koje se nalaze uz dišne putove i pritišću ih. Uzrok povećanja limfnih čvorova može biti bacil tuberkuloze i virus. Opisane smetnje mogu nastati i zbog toga što tumori pritišću dišne putove, ili je to proširena glavna krvna žila koja izlazi iz srca (aorta). Čest uzrok jakoga napadaja kašlja može biti strano tijelo u dišnim putovima, najčešće udahnuti komadići hrane. Snažna struja zraka većinom uspije izbaciti strano tijelo. Tada je jak kašalj obično praćen gušenjem i povraćanjem. Ako je strano tijelo ostalo u dišnim cijevima, npr. zabodena kost ili igla, napadaji kašlja sliče hripavcu.

Poznati su i napadaji histeričnoga kašlja, tj. kašlja na »živčanoj bazi« ; to je suh, kreštav kašalj, neugodan za slušanje. Javlja se u osobe koja nema nikakvu osnovu za kašalj; obično mu prethodi jako uzrujavanje, sukobi u obitelji ili na radnom mjestu, neispunjene želje i slično.

Napadaji jakog kašlja mogu se javiti i u bolesnika koji imaju srčane greške (mitralna stenoza); to su pretežno noćni napadaji praćeni osjećajem gušenja.

Napadaje kašlja noću ili u rano jutro imaju pušači i osobe s kroničnom upalom dišnih putova drugoga uzroka. Uporan kašalj traje tako dugo dok se iz dišnih organa i putova ne izbaci sav sadržaj. Takava je kašalj obično dubok, praćen gušenjem i plavom bojom kože; jako je otežan izdisaj (astmatični napadaj).

Suh kašalj

Kada se ne izbacuje ispljuvak, kašalj se naziva suhim. Suh je kašalj zapravo bez svrhe zato što ne »čisti dišne putove«. Ali i takav kašalj nije uvijek beskoristan, često ukazuje na početak vrlo teških bolesti. Suh kašalj najčešće se javlja s upalama gornjih dijelova dišnih putova: ždrijela, grkljana i dušnika. To su sezonske upale koje prolaze za nekoliko dana; često prethode zaraznim bolestima gripi i ospicama. Upala pluća i dušnica (bronhitis) može započeti suhim kašljem. Postoje i dugotrajne kronične upale dušnika i dušnica (kronični traheobronhitis). Kašalj često ovisi o promjeni vremena; pogoršava se zimi i poslije izlaganja tijela hladnoći; kašalj je pretežno vlažan.

Dugotrajno i ne suviše jako kašljucanje može ukazivati i na ozbiljnije bolesti, npr. tuberkulozu pluća. Takav tip kašlja tuberkulozni bolesnici opisuju kao prvi znak bolesti. I rak na plućima najavljuje se prvim, često i jedinim znakom: suhim, napornim i trajnim kašljem.

Suh dugotrajan kašalj javlja se i kod profesionalnih bolesti pluća, u ljudi koji duže vrijeme rade u kremenoj prašini, u prašini željeza i duhana. I udisanje nadražujućih plinova na radnom mjestu ili u kući može podražiti sluznice dišnih putova.

Dugotrajno, stalno ili povremeno suho kašljucanje može biti i psihogeno uvjetovano. Poznata su kašljucanja zbog osjećaja neugode. U nekih ljudi kašljucanje postaje nervozna navika (tik), slično kao trzanje glavom, ramenom, ili žmirkanje.

Kašalj je suh onda kada je samo refleks zbog druge bolesti; može se javiti kod bolesti jednjaka, uha, u rjeđim slučajevima maternice, bubrega; tu je nadražen samo centar za kašalj, a dišni sustav potpuno je zdrav; mnogo je češći suh kašalj zbog pritiska na dišne putove izvana: gušavost, povećana žlijezda.

Kratko suho kašljucanje karakteristično je za početnu upalu porebrice (pleuritis); kašalj je praćen oštrim bolom koji se pojačava prilikom disanja na onoj strani prsnoga koša gdje je upala započela (suha porebrica).

 

Valentin VnukKućni liječnik

Ostavite komentar

Ostavite komentar