GAŠENJE POŽARA, ZAŠTITA SADNICA, NAVODNJAVANJE – Planinski oluk

Planinski oluk služi za dotur vode do šumskih požara, zaštitu sadnica od bujica, zaštitu skladišta otrovnog otpada, kanal za navodnjavanje ravnice

 

Horizontalni betonski kanal, “Planinski oluk,” jednim delom predstavljen na linku http://www.bastabalkana.com/2015/08/nestasica-vode-resenja-za-nestasicu-ciste-vode/ ,
sprečava formiranja bujica, od planinskog vrha – korena bujice do podnožja planin i kao kanal za transport vode. Veličina prostora,prekrivena mrežom Oluka, omogava Oluku sve zadatke koje sam mu postavio; videti na blogu https://gradiuinflaciji.wordpress.com/

Gašenje požara, zaštita sadica, navodnjavanje - planinski Oluk

Opštu primenu Oluka naljbolje vidimo ako pratimo prirodni tok potreba za njim. U istom stilu planirati njegovu izgradnju. Da idemo tim redom.

Primena Oluka u čuvanju mladih sadnica šume.

Mlade sadnice šume se sade zbog dva razloga: – Povećanje šumske mase. – Zaustavljanje erozije, vetrova, buke, elektromagnetnih talasa…

Planove sađenja šume imamo u ustanovama koje se time bave. Međutim, pre početka sađenja treba planirati i izgraditi “Planainski oluk; gradnja je lakša i jeftinija na čistom zemljištu. Iz postojećih planova izdvojiti planove pošumljavanja na mestima: planinskih padina od nekoliko stotina hektara, padine sa proređenom šumom, sa jakim slivom i na njima graditi Oluk

Šta će Oluk na toj goleti?

Prvo, štitiće mlade sadnice od jake kiše i bujice, da ih ne spere i ne počupa.

Drugo, betonsko korito – Oluk služi za dotur vode za zalivanje sadnica.Može se desiti da naiđe suša,dešavaju se suše i u dve godine zaredom. Bez korita nema šanse da se značajno zaliju sadnice na stotink hektara; nošenje kanistera ili povlačenje cevi, creva,po nagnutom terenu je nerentabilno i rizično.Šteta je. Drvo koje se održi 20 godina može dati 1,5 metara kubnih drvne mase, skuplje je od 100 litara vode za zalivanje, a da ne govorimo o ceni kiseonoika,zaštiti zemljišta od pregrevanja…..

U šumi se seku stabla zbog bolesti i održavanja.Betonski kanal prolazi šumom,biće lakše izvlačiti delove stabala,čekije; bezbednije je za radnike,a radovi su jeftiniji. Čuvaće se i ostala stabla od oštećena. Ko želi da ode dalje u iskorišćenju Oluka može izvršiti punjenje kanala Oluka vodom, a debla transportovati vodom kroz kanal; stari način transporta.

Odakle mora polaziti jedan kraj Oluka? To mora biti mesto do koga se može doći motornim vozilama, cisternama ili koje ima bunar za vodu, ako je ima.

Šuma će kvalitetnije rasti uz pomoć Oluka;Potreban period je 15 do 20 godina.Snažne šume,preko 30 godina, imaju veliku drvnu masu. U ovakvim šumama, čovek je nasposoban u gašenju požara. Kakav bi bio doprinos Oluka u obavljanju ovih zadataka? Da vidimo šta može da uradi Planinski oluk?

Primena Oluka u gašenju šumskog požara

Oluk postavljen kroz šumu sposoban je da obavi gašenje šumskog požara; nije potrebna dogradnja,nema dodatnih troškova…ima manjih prilagođavanja postupaka varogasaca u gašenja požara.U tome je kvalitet ovog objekta; prvo se gradi da pomogne kvalitetniji uzgoj šume, zatim služiće gašenju (mogućeg) šumskog požara. Gradi se zbog jedne stvari, a služiće mnogo čemu.Troškovi se dele, vreme gradnje je jedinstveno..“Vreme je novac.“

Pomenućemo vrline u postupku gašenja požara Olukom, sve ostalo je gore rečeno.
U slučaju požara na nekom nepristupačnom mestu, velikoj planinskoj padini sa šumom, bez mogućnosti ulaska u nju, požar je moguće gasiti jedino iz vazduha.Ako u šumi postoji Planinski oluk – iz njega se može gasiti požar.

Dotur vode do mesta požara ide kroz betonsko korito – Oluk. Koritom će, do mesta požara, vatrogasci doneti svu potrebnu opremu: agregat, motor-pumpa, creva… Predviđam dva toka kroz Oluk.

Jedan je manje zapremine. Koristiće se u slučaju da se manje dovozi vode i istače iz cisterni u Oluk.Prvo se on puni. Manji je,brže se puni od većeg dela. Manji deo korita ima i drugu ulogu (na trenutak se udaljavam od teme).Predvideo sam, u poslu prihvatanja vode sa zemljišta iznad kanalada, da spreči zatrpavanje glavnog kanala sa nanosom zemlje, biomase… sa kišom.Pojava nastaje kada Oluk bude obavljao posao sakupljanja vode – opisan na http://www.bastabalkana.com/2015/08/nestasica-vode-resenja-za-nestasicu-ciste-vode/

Drugi, veći deo, se koristi za transport vode i potreban je iz bezbedonosnih razloga vatrogasaca; mogu prići vrlo blizu mestu požara i vrlo lako ga napustiti.Naravno, ovaj deo korita služi vatrogascima za uzimanje vode radi gašenja.Projekat je predvideo da se za nekoliko desetina sekundi može zaustaviti dalje oticanje vode od mesta požara.Od tog trenutka nivo vode u koritu,do mesta požara, počinje da raste.

Oluci se postavljaju jedan iznad drugog na 100m razmaka. Vatrogasci zaposedaju sve paralelne redove Oluke i deluju iz njih. Gase požar iznad Oluka 6 do 12 metara, a ispod Oluka od 10 do 20 m, ne izlazeći iz njega.

Primena Oluka u sprečavanju erozije zemljišta, zaštita rudnika i njihovih skladišta otrovnog otpada, jalovine, od dejstva velikih kiša.

Jasno je da je ovde osnovni zadatak sprečiti vodu da dođe do pomenutih mesta. Na ta mesta može pasti kiša.Ne dozvoliti da se ona sliva i dođe sa strane. Objekti sa opasnim materijama biće odlivani. Rudnici imaju objekte koji ih štite od mirnih poplava,od bujica ne.Oluk služi za zaštitu već urađene brane , pregrade…Jake bujice ne bi izdržali ni veći hidrološki objekti. Jedini lek je sprečiti nastanak bujica. To i radi Oluk.

Primer rušenja brana, postavljenih 2014. godine, sa zadatkom da zaustave izlivanje jalovine kod Kostajnika, potvrđuje da su brane nepotpuno rešenje.Potpuna sigurnost se postiže u kombinaciji sa Planinskim olukom.

Videti link http://www.mbpvs.gov.rs/v052.php

Primena Oluka kao izvorište za sakuplanje i transport vode sa planinskog na ravničarsko zemljište.

Sve što je do sada rečeno ukazuje na njegovu korisnost. Predlažem da on obavlja i više zadataka: sakuplja vodu sa planinskih padina,uzima vodu od postojećih planinskih potoka preko prelivnica,razdelnika. Transportuje do podnožja planine, dalje – ravnicom. Tamo bi se transportovala do poljoprivrednog zemljišta, ribnjaka,barskih ekosistema,plaža i bazena…. Čim se spusti u ravnicu ne mora uvek ići pravo.Ako u blizini mesta spuštanja Oluka imamo zemljane odbrambene nasipe, Olukom ići ka njima, a zatim – nastaviti po nasipu. Primer povoljnog rasporeda nasipa, ravnice i planine imamo podnožje Gučeva.

Podnožje Gučeva u Banji Koviljači je udaljeno max 2,5 km od odbrambenog zemljanog nasipa na Drini, pored zaobilaznog puta Loznica – Banja Koviljača. Zemljani nasip je širine 5m i dužine 10,6 km , a nalazi se na desnoj obali Drine.Imamo i 20 km nasipa: Prnjavor -Crna Bara do ušća Drine u Savu. Ove, 2015.godine počinje realizacija izgradnje zemljanog nasipa da bi se završila cela trasa od Banje Koviljače do reke Save. Po ovom nasipu bi išao betonski kanal – Oluk.

U Crnoj Bari i Ravnju postojeći zemljani nasip podiže za 1 m visine, popustili su u maju 2014. godine.

Predlog: Gornji deo krune zemljanog nasipa, visine 1, m , zameni se sa visinom 1,1m betonskog korita- Oluka. Odmah je jasna produktivnost tog postupka: objekat je iste visine, a dobijen je kanal za obranu od polava i kanal za transport vode,cena izgradnje manja od cene kada bi se gradili pojedinačno. Pare su već obezbeđene(10 mil. evra), dodati još malo.. vidi link http://www.srbijavode.rs/home/vesti_naslovna/node_1401096744.html

Tehnički podaci severne padine Gučeva i “Planinskog oluka” ,u čijem su podnožju Banja Koviljača i deo Loznice.

Visina Gučeva je 600 do 700 m, a dužina donje ivice padine, koja se proteže pored Banje Koviljače i Loznice, je oko 5 do 7 km.Širina padine, od podnožja do vrha planine, mereno po horizontali je oko 1000 do 2000 m

Svojom mrežom Oluk je sposoban da, na pomenutom prostoru, upravlja padavinama od 100 l / m2 u toku jednog dana.U istom danu sposoban je da trnsportuje 500 000 metara kubnih do 800 000 metara ka spremnicima vode ili dalje ka ravnici. Blok vode 500 000 metara kubnih = 1km x 500 m x 1 m može da podmiri mesec dana 25 000 domaćinstava ~ 75 000 stanovnika. Dužina kanalske mreže je 50 km.

Cena mreže Oluka, dužine 50 km, je do 3 000 000 evra.

U ravnici Banje Koviljače postoji česma,Ilinska voda, prirodni izvor na jednom mestu, sa tri cevi.Prečnik jedne cevi je 75 mm, ostale dve su manjeg prečnika.Voda ističe, u zadnjih 100 godina, bez presušivanja.Predlažem priključivanje Planinskom oluku ka zemljanom nasipu. Za navodnjavanje ravnice, iz Oluka sa zemljanog nasipa, nisu potrebne pumpe i gorivo. Cena Oluka na zemljanom nasipu, dužine 50 km, je do 6 000 000 evra.

Zaključak:

Svi pomenuti ciljevi postižu se gradnjom samo jednog objekta – Planinskog oluka.

Cena ne može biti previsoka.

Priča se da će Kinezi,Arapi….graditi velike sisteme za navodnjavanje u Srbiji.Treba da ih usmerimo da grade sisteme poput Oluka,betonskih korita..sa dodatkom vetrenječa.Ako im sistemi budu pumpni, a pogon sa gorivom ili el.energijom,potrošnja će biti velika.Velika potrošnja el.energije se očekuje i u primeni automobila na električni pogon, kada se dostigne cifra od 1 000 000 vozila. Šta je sa tempom izgradnje elektrana? Ko će se brže graditi? Šta je sa ekonomijom? Šta je sa ekologijom? Kada će se izgradnjom pokazati u kom pravcu se krenulo? – Čekati budućnost!

U daljoj budućnosti Planinski oluk dobijaće nove zadatke.Biće bliži integraciji sa drugim sistemima. Uspeh neke države meriće se po sposobnosti tehničkih objekata i obimom njihove primene u službi zadataka opisanih u ovom i svim do sada objavljenim člancima.

 

maš.inž.Mladen Popović
[email protected]
[email protected]