MS I CREVNA FLORA

Da teška neurološka bolest multipla skleroza nastaje u crevima novo je otkriće koje su ponudili zdravstveni radnici jedne bolnice u Italiji posle višegodišnjeg istraživanja. Oni su otkrili vezu između anomalija u crevnoj mikroflori, aktivnosti imunološkog sistema i napretka MS.

 

Lekari iz bolnice Sveti Rafael u Milanu otkrivaju novu moguću i ključnu ulogu bakterijske crevne flore u nastanku multiple skleroze.

multipla skleroza nastaje u crevima

„Multipla skleroza nastaje u crevima“, tvrdi jedna studija iz bolnice Sveti Rafael u Milanu. Obavljeno istraživanje otkriva možda ključnu ulogu crevne mikroflore pri nastanku ove podmukle neurološke bolesti.

Istraživanje koje je finansirao savez društava MS Italije objavljeno je u časopisu „Science Advances“ otkriva vezu između anomalija u crevnoj mikroflori, aktivnosti imunološkog sistema i napretka bolesti.

„U crevima pacijenata sa RRMS, a u periodima pre samih relapsa, primećuje se promena crevne mikroflore i odgovarajuća proliferacija određenog tipa belih krvnih zrnaca koja se smatraju temeljnim za razvoj patologije“, zaključuje osoblje Instituta bolničke grupe Sveti Donat.

Studiju su koordinirali Marika Falkone, naučna radnica s Odeljenja za imunologiju, transplantaciju i infektivne bolesti bolnice Sveti Rafael i Vitorio Martineli, neurolog Centra za MS.

Rezultati, koje će kasnije morati da potvrde i druge studije, naglašavaju autori, podržavaju hipotezu o važnoj ulozi creva u evoluciji bolesti. Prema ovoj teoriji, patološka aktivnost ćelija imunološkog sistema događa se u crevima. Ovaj mehanizam se već dokazao kod autoimunog eksperimentalnog encefalitisa i eksperimentalnog modela MS.

Istraživači su analizirali tkiva creva 19 obolelih od RRMS i 18 zdravih osoba. Prva grupa je nakon 2 godine podeljena u još dvije manje grupe: pacijente u relapsnoj i pacijente u remitentnoj fazi. Analiza je tako omogućila izdvajanje bakterija i ćelija imunološkog sistema u crevima i dovođenje u vezu tih rezultata sa fazama bolesti.

U crevima pacijenata u aktivnoj fazi bolesti primećen je povećan broj jednog tipa limfocita T i TH17 poznatih kao „prvih ćelija imunološkog sistema“ koje su svladale hematoencefalitsku barijeru i ušle u centralni nervni sistem i doprinele šteti na mijelinskom omotaču. S obzirom na to da je jedan molekul IL17, koji one proizvode, primećen u većoj količini u lezijama na mozgu, limfociti TH17 se smatraju najodgovornijima za multiplu sklerozu.

„Rezultati naše studije ukazuju na vrlo važnu ulogu crevne mikroflore u patogenezi RRMS, a to nas ne treba čuditi jer bakterije koje žive u našim crevima neprekidno ulaze u reakcije s našim imunološkim sistemom. Promena njihove ravnoteže izaziva imunološku neravnotežu na crevnom, ali i opštem nivou sa značajnim posledicama na sve bolesti koje su imunološki posredovane, pogotovo autoimune kao što su MS ili dijabetes tipa 1“, zaključuje dr Falkone.

„Ovakve studije su nove, ali u jakoj ekspanziji“, podseća dr Martineli i dodaje da one nisu važne samo za razumevanje mehanizama patogeneze MS, nego mogu da imaju i važnu ulogu za tretiranje bolesti i odgovore na terapije.

Prevod teksta: Kristina Miočić Tadić

Priredio: Zoran Lazarević