DELO PUSTINJAKA CETINJSKOG

„Njegoš je zaista bio genijalan, kada je smislio ovakvo rešenje, jer kružna forma je prava kruna za vrh Lovćena. Vidi se sa svih strana i jednako izgleda sa svake“, ocena je jednog od najboljih arhitekata svih vremena Amerikanca Frenka Lojda Rajta.

 

O čudesnoj poeziji i filozofiji Njegoševoj napisani su tomovi knjiga. I to prvenstveno iz pera poznatih istoričara i teoretičara književnosti, na više svjetskih jezika.

njegoševa kapela

Ali malom broju ljudi iz struke poznato je da je „pustinjak cetinjski“, koji je mjesto sveca obezbjedio u literaturi, bio i vrhunski – arhitekta! Iako neprestano razapet između zemlje i kosmosa, odlično je poznavao prirodne zakone planete na kojoj je proveo tek 38 godina.

Potvrdu za to dao je najbolji arhitekta svih vremena, Amerikanac Frenk Lojd Rajt, koji je posetio Crnu Goru između dva svetska rata, dok je još bila „živa“ Njegoševa kapela, crkva na vrhu Lovćena. Kada je saznao da je najveći poeta Južnih Slovena „nacrtao“ crkvu koju je posvetio svom stricu Svetom Petru Cetinjskom, i u kojoj je po sopstvenoj želji sahranjen, Rajt je rekao:

“Njegoš je zaista bio genijalan, kada je smislio ovakvo rešenje, jer kružna forma je prava kruna za vrh Lovćena. Vidi se sa svih strana i jednako izgleda sa svake.“

Dakle, kapelu koja je sagrađena 1846. godine, činila je jedna veća i jedna manja kružna forma, realizovana po Njegoševom nalogu i nacrtu.

A ko je bio pozvaniji da tako nešto kaže od Rajta (1867-1959). Osnivač moderne arhitekture, pisac koji je objavio dvadeset knjiga, predavač, dizajner velikog opusa, poznat je po tome što je verovao u oblikovanje struktura koje su u skladu sa ljudskom prirodom i okolinom, što predstavlja filozofiju koju je nazvao organska arhitektura. A baš na tome je lovćenski genije smislio crkvu-kapelu, koja će biti porušena, uprkos protivljenju velikog dela kulturne javnosti 1972. godine.

Malo je poznato da je Rajt, koji je rođen u državi Viskonsin, bio suprug Olgivane (Olge Ivanove Lazović), unuke velikog vojvode i junaka Marka Miljanova, koja je u Talesinu, u dalekoj Arizoni, zajedno sa slavnim suprugom, osnovala poznatu Rajtovu fondaciju, jednu od najčuvenijih škola arhitekture na svetu.

Olgina majka Milica bila je hrabra i smela ćerka vojvode Marka Miljanova, čija je uloga u Prvom svetskom ratu bila velika. Poslušala je svoje srce i sa puškom u ruci otišla da brani svoj narod. Njen otac nije imao muške naslednike, pa se govorilo da je taj ratnički žar, koji je goreo iz ljubavi prema srpskom rodu, usadio u svoje tri kćerke. Najviše se rasplamsao u Milici, što se videlo odmah na početku izbijanja Velikog rata kada je otišla na front, rame uz rame sa muškarcima. Kada je stasala, Milica se udala za Ivana Lazovića i sa njim 1898. godine dobija ćerku Olgu.

Iz Crne Gore Olga je otišla kao sedmogodišnja devojčica početkom dvadesetog veka, bila je pisac, plesačica, kompozitor, filozof, učiteljica. Bila je u braku s Rajtom od 1924. do njegove smrti 1959. Preminula je 1988. godine. Posle njene smrti 1991. Američki institut arhitekata priznao je da je Rajt najveći američki arhitekta svih vremena.

Izvor: Novosti.rs