DRAGOCENA PLATNA

Moglo bi se reći da je slikarstvo prisutno onoliko koliko je čovek sposoban da koristi šake. Šalu na stranu, prve slike, počev od onih pećinskih bikova, pa do šara po zidinama ili kasnije pergamentnu, nastale su još pre mnogo milenijuma.

 

No, dok se čovek dokopao umetnosti kao sredstva kojim pokušava da se približi besmrtnosti prošlo je dosta vremena. Svakako, slikarstvo nije oduvek bilo istovetno, a o tome govore brojne periodizacije umetnosti.

U ovom tekstu pokušaćemo tek da se dotaknemo slika koje su promenile istoriju. Neke od njih u vidu replika možda i sami imate. Slike su uvek odličan detalj za dnevnu sobu i promenu enterijera, a uramljivanje slika menja slikama opis, dajući im posebnost u ambijentu u kom se nalaze. Nekom drugom prilikom govorićemo o najskupljim ramovima za slike, a sada eto, pominjemo one slike koje su u istoriji i više nego važne.

Mistična Đokonda

Sigurno da je najkontroverzniji umetnik svih vremena, iza kog se krije gomila misterija upravo tvorac magične Đokonde. Reč je o Leonardu da Vinčiju čija se Đokonda može naći i pod imenom Mona Liza. Mona Liza se danas nalazi u poznatom muzeju Luvr u Parizu, a procenjuje se da je nastala od 1503 ili 1504 godine sve do 1519, kada se da Vinči preselio u večnost.

Još od da Vinčija

Zanimljivo je da su izumi Leonarda da Vinčija potpuno promenili poglede na budućnost i nagovestili doba koje dolazi. No, on se ipak donekle držao i starih tema kakve su biblijske. Stoga uopšte ne čudi to što je Leonardo da Vinči tvorac još jedne slike koja je postala večna. Tim pre što je rađena na pozadini koja se ne može poput Mona Lize seliti. Reč je o slici tačnije freski „Tajna večera“ koja simbolizuje poslednju večeru Isusa Hrista i apostola, a freska se nalazi u crkvi Santa Maria delle Grazie.

Stvaranje Adama

Sigurno da je čitava Sikstinska kapela od posebnog značaja za umetnost uopšte. Stvaranje Adama, prvog čoveka po Bibliji je veoma važan segment u umetnosti. Freska koja je jedna od najpoznatijih na svetu, a naslikao ju je Mikelanđelo, nastala je u periodu između 1508. i 1512. kada je Mikelanđelo oslikavao ovu Vatikansku crkvu.

Zvezdana noć

Čini se da nema prepoznatljivije postimpresionizma ili impresionizma uopšte od Van Gogove „Zvezdane noći“. Naslikana je 1889. godine, a danas se nalazi u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku.

Vinsent van Gog je ovu sliku naslikao u Sen Remiju i sve to ne bi bilo toliko značajno da nije u pitanju datum. Datirana je svega mesec dana nakon njegovog dolaska u duševnu bolnicu i 13 meseci pred samoubistvo.

„Moja me kukavna bolest tera da radim s nemim besom, veoma polako, ali bez prekida od jutra do mraka. Verujem da će mi to pomoći da ozdravim“ govorio je on u pismima svom bratu.

Munkov „Krik“

Poslednja u ovom našem izboru jeste slika Edvarda Munka koja je naslikana oko 1893. Rađena je kombinacijom ulja i pastila, a danas se nalazi u Nacionalnoj galeriji u Oslu.

Slika je tipičan predstavnik ekspresionizma, a simboliše teskobu savremenog čoveka, duševni bol i prazninu.