ISHRANA ZA VREME POSTA

Neka strah od epidemije virusa ne bude izgovor za narušavanje posta, jer upravo su biljke pune vitamina, a meso za vreme bolesti dodatno povećava telesnu temperaturu.

 

Nemojmo se plašiti kojekakvih virusa, bakterija… pa ni smrti. Hristos je smrt razorio, bolesnike lečio… Bez Njegove dozvole niti se ko rađa, niti razboljeva, niti umire – On je nežni otac koji ne dopušta da se razbolimo ukoliko nam to neće donesti duhovna dobra.

za vreme posta

No to ne znači da ne treba da se zdravo hranimo i budemo oprezni. Oprezni – da; ali paranoični – ne.

Neka strah od epidemije virusa ne bude izgovor za narušavanje posta, jer upravo su biljke pune vitamina, a meso za vreme bolesti dodatno povećava telesnu temperaturu. Jaka hrana ne znači „masna hrana“, već – hrana bogata vitaminima i mineralima.

Ranije se češće jeo beli luk, pa su ljudi opstajali i u vreme kuge i kolere, variola vere i drugih pošasti.

Beli luk je prirodni borac protiv patogenih bakterija, gljivica i virusa; pored toga, bogat je vitimanima i mineralima, naročito vitaminom C i selenom.

Folna kiselina, koja se daje trudnicama, treba takođe da bude deo i naše ishrane, između ostalog što je folna kiselina zaslužna za stvaranje crvenih krvnih zrnaca i brisanja grešaka u DNK nizu, koje nastaju tokom bolesti i nezdravog načina života. Time se na prirodni i bezbolniji način leči uzrok koji izaziva posledice kao što su astma, eskcem, autoimune bolesti… Folna kiselina se može naći u pomorandžama, žitaricama, zelenom povrću…

Cink je takođe zaslužan za otpornost organizma na viruse. Postoji rašireno mišljenje da se bolje apsorbuje cink iz namirnica životinjskog porekla, no koliko je to tačno i koliko se tu radi o reklamiranju mesa, pitanje je. Bog je čoveka stvorio kao biljojeda; tek nakon pada i sveoptešg otpadništva od Boga u vreme Potopa, Bog je preživelima dopustio da jedu meso. Cink možete pronaći u golici i drugim semenima.

Kopriva, kakao, cvekla i leblebije obiluju gvožđem. Leblebije čak sadrže duplo više gvožđa od iste gramaže mesa. Kakao obiluje i magnezijumom, pa ako imate poriv za čokoladom, možda Vam zapravo telo traži magnezijum, koji je zaslužan za opuštanje mišića i nervnog sistema.

Susam sadrži više kalcijuma od mlečnih proizvoda i koristi se u lečenju lomljiih kostiju. Međutim, samo samleveni susam telo može da iskoristi (isto važi i za seme lana), jer opne na semenima ne dozvoljavaju da apsorbuju hranljivi sastojci iz unutrašnjosti semena. Susam sadrži i salicilate, pa ako imate aspirinsku astmu – oprezno. Takođe, oprezni treba da budu i oni koji imaju bolesti bubrega, kao što je kamen u bubregu. Povećana upotreba susama može rezultovati dijarejom, ali umerena upotreba značajno popravlja krvnu sliku, budući da susam osim kalcijuma sadrži i velike količine gvožđa, vitamina E i drugih vitamina i minerala. Neke supstance koje ulaze u njegov satav mogu izazivati smetnje, pa u im slučajevima može se probati sa prepečenim susamom, no u tom slučaju se uništava E vitamin, al ostaju drugi hranljivi sastojci.

Vitamini A, C, i E su termolabilni, tj. osetljivi na toplotu, pa nemojte kuvati namirnice koje ih sadrže. Ako pijete C vitamin u vidu tableta nemojte ga uzimati sa vrućim napicima.

Prirodni izvor vitamina B kompleksa su žitarice sa celim zrnom, naročito ovas. Ovsene kaše takođe obiluju i folnom kiselinom. No nemojte kupovati gotove ovsene kaše, koje su prezasiđene šećerima i natrpane brojnim aditivima – bolje napravite sami ovsenu kašu od ovsenih pahuljica.

Origano je takođe dobar saeznik u borbi sa virusnih infekcijama koje atakuju na disajni sistem.

Cimet smanjuje upale.

Med pomaže i gornjim i donjim disajnim organima. Isto važi i za druge pčelinje proizvode.

Čaj od đumbira jača imunitet, ali u većoj količini može podstaknuti krvarenje.

Zlatno pravilo za sve navedene namirnice, ali i brojne druge glas – UMERENOST JE MAJKA ZDRAVLjA.

I pre nego bilo šta preduzmete kako biste svoje telo priopremili za sezonske probleme s virusima, prethodno se pomolite Bogu da Vam hranu blagoslovi, da bude na okrepljenje, a ne na sud kao malovernima (jer, priznajmo, maloverni smo kada se oslanjamo na hranu a ne na Životodavca koji daje da raste sve što nam je za ishranu potrebno).

I ne bojte se, jer – kako veli Apostol – „ne primismo duha straha da se bojimo, nego duha ljubavi“.