KP PROZJUMERSKA TUGA PREGOLEMA

Odgovor na pitanje da li je isplativo postaviti solarne panele i dobiti status prozjumera, biti istovremeno kupac i proizvodjač struje

Za sve koje zanima postavljanje solarnih panela, proizvodnja solarne struje i status prozjumera evo malo dodatnih informacija o ovoj temi i odgovor na pitanje koliko su isplativi solarni paneli, čak i kada dobijete subvencije.

solarni paneli da li je isplativo postaviti solarne panele i biti prozjumer

Pre toga, objašnjenje šta znači KP i Prozjumer. Jer često se pominju ta dva pojma koja znače zapravo isto.

KP je Kupac Proizvodjač struje, ono domaćinstvo ili firma koja i proizvodi solarnu struju i ujedno troši struju. Na engleskom jeziku reč Prosumer (Prozjumer) je kovanica od reči Production + Consuming (proizvodnja i potrošnja) pa dobijemo termin Prozjumer.

Znači termini KP i Prozjumer su isto, isto znače, jedno je srpska verzija a drugo engleska.

Prozjumer je, na primer, onaj koji je postavio solarne panele na kuću, pravi solarnu struju i troši je za svoje potrebe a nekada kada se javi višak struje od solarnih panela, to predaje EPS-u, pa mu se ta višak struja posle vraća kada mu zatreba.

No, vas zanima da li je isplativo postaviti solarne panele, pa da vidimo šta je naše iskustvo.

—-

800 LJUTIH PROZJUMERA

Danas u Srbiji (mart 2023 godine) nakon skoro 2 godine od donošenja zakona o prozjumerima ima oko 800 prozjumera. Većina njih su gnevni i ljuti ljudi.

Kako nisu zadovoljni uslovima koje je država propisala vrlo su ogorčeni kako se obračunava transfer viška solarne struje i sam obračun struje. Zato su se udružili u Viber i Telegram grupu pod nazivom Prozjumeri Srbije.

Koga zanima tema može da se prijavi na te grupe i prati aktuelne diskusije i šta je problem.

I odmah ću vam otkriti šta je problem – solarni paneli nisu isplativi onako kako je obećavano od države i kako smo se nadali.

Pre svega, obračuna predatih viškova struje i vraćenih kilovata košta, što se niko nije nadao. Očekivanje je bilo 1 za 1, to jest ako mi EPS-u leti damo 1000 kwh viška struje da ćemo mi s jeseni ili zimi kada nam naidje veća potrošnja struje u kući, dobiti istih tih 1000 kwh nazad bez troškova ili pak sa nekim minimalnim troškom.

Medjutim, EPS i država naplaćuju transfer struje i ležarinu kod njih, plus pdv i akcize, i po procenama prozjumera taj kwh koji se uštedi nije džabe već košta 50% od cene normalnog kilovata, odnosno mi moramo da platimo EPS-u pola cene kilovata za naše uštedjene kilovate. U praksi, uštediš 1000 a dobiješ besplatno nazad samo 500.

Zato je isplativost solarnih sistema drastično opala. Daću vam primer iz mog ličnog iskustva – investicija u solarne panele snage oko 3 kw je bila 4.000 eura. Godišnja ušteda koju sam zahvaljujući njima ostvario je 300 eura. Računao sam uštedu na godišnjem nivou na osnovu brojila i računa koji dobijam, znači najtačnije moguće. Nisam imao subvencije za solarne panele, sve sam finansirao iz ličnih izvora.

Znači, meni će se solarni sistem isplatiti za 13 godina po sadašnjem obračunu, uz veru i nadu da se u tih 13 godina neće ništa pokvariti na solarnom sistemu, a mala je šansa da prodjem bez kvarova. Doduše, i struja će poskupljivati.

—-

PITAJU ME U MOM KRAJU …

Kako sam nešto pisao o ovoj temi – Kako postati prosumer, često mi se neko ko je zainteresovan za postavljanje solarnih panela javi za savet, informaciju ili razgovor ne bi li sebi razjasnio dileme.

I otprilike bih mu rekao sledeće iskustvene mudrolije:

  1. Ako imaš malu potrošnju struje na godišnjem nivou (manje od 6.000 kwh), ne trebaju ti solarni paneli – lako se može desiti da ćeš potrošiti par hiljada eura uzalud i imati viši račun za struju nego što si ga imao ranije.

Kako je to moguće?

Pa moguće je ako si prozjumer zbog obračuna predatih viškova struje elektro sistemu, jer to EDS naplaćuje kao ležarinu – što više struje daš sistemu i posle je vraćaš sebi, više plaćaš. A ako daš višak i ne vratiš ga nazad, on propada, ne dobijaš za njega ništa.

Ko ne veruje u ono što mu pričam neka pogleda članak – Kako izgleda račun za struju za prozjumera

Solarni paneli su najisplativiji onima koji mnogo troše struje leti (a ne zimi jer je tada proizvodnja solarnih panela mizerna)!!!

  1. Iz prethodne mudrolije proishodi čista mudrost – ne stavljaj predimenzionirani solarni sistem!!!

Ako ti treba solarni sistem snage od 3 kw za tvoje optimalne potrebe, taj stavi na krov a ne stavljaj ambiciozno solarni sistem od 10kw da bi dobio više struje, jer ćeš se ozbiljno zeznuti.

Sistem dimenzioniraš tako da 100% proizvedene solarne struje sam i potrošiš. To je glavna stvar, ne treba da imaš nikakve viškove.

Svi koji budu ambiciozni i ulože više novca da bi dobili više struje nego što im treba, napravili su grešku i trošak koji će ih boleti. Otuda i toliko nezadovoljnih prozjumera jer se najviše žale oni koji su stavili predimenzinoran solarni sistem. Najviše su ljuti prozjumeri koji su stavljali sisteme od 10 kwh a godišnja potrošnja struje u kući im nije visoka.

Evo konkretnog primera. Neko ko godišnje troši 8.000 kwh struje za svoju kuću ako stavi na krov solarni sistem snage od 10 kw će generisati 12.000 kwh godišnje i verovatno imati višak oko 6,500 kwh koje će 1 aprila pokloniti EPS-u.

Da razjasnim malo gornju matematiku. Solarni sistem snage od 10kw ako je dobro postavljen godišnje proizvede oko 12.000 kwh i to samo skuplje struje, to jest to je dnevna struja koja se stvara kad ima sunca. Ako je vaša godišnja potrošnja kao domaćinstva oko 8.000 kwh od toga je otprilike 5,500 kwh skuplja struja, ona dnevna, i 2,500 kwh jeftinija, ona noćna struja. Sa EPS-om se prozjumeri prebijaju samo za skuplje kilovate, struju koja je tokom dana proizvedena i potrošena, znači proizvedenih 12.000 manje potrošenih 5.500 kwh nas dovede do 6.500 kwh koji su nam višak.

Svaki višak solarne struje koje date u elektromrežu i EPS-u stoji kod njih dok ga ne potrošite, ali samo do 1 aprila kada se pravi godišnji obračun. Taj višak struje koju ste stvorili i uštedeli ako ga 1 aprila ima na stanju, poklanja se državi, takav je ugovor koji potpisujete sa EPS-om.

Znači, za 6.500 kwh vaše struje koju ste proizveli a niste potrošili, nestače vam kod godišnjeg obračuna. Zato do 1 aprila treba potrošiti svu proizvedenu struju koju imate na raspolaganju. Zbog toga su prozjumeri koji su pravili veće solarne sisteme nezadovoljni i daju inicijative državi da se taj višak plati ili obešteti na neki način ali to još nije rešeno u njihovu korist.

Valjda vam je sada jasno zašto ne treba da budete ambiciozni da postavljate predimenzionirane solarne sisteme?

  1. Ultimativna mudrost je da se od solarnih panela NE MOŽE ZARADITI NOVAC!

Solarni sistemi nisu posao za male igrače, mali biznis, od njih se ne može zaraditi novac. Zato ne sanjajte zaludne snove da ćete uložiti novac u solarne panele i prihodovati od njih, da ćete imati sebi za penziju, džeparac i slično. Ideja da sunce sija i donosi vam novac nije realna.

Tek ako uložite ozbiljan novac od više desetina hiljada ili stotina hiljada eura, osnujete firmu i budete pravno lice koje je KP, odnosno napravite kao firma solarnu mini elektranu, tek tu možete prihodovati neki novac, ali još uvek je vrlo sumnjivo kada će vam se isplatiti. Jer, da bi izgradili ozbiljnu solarnu elektranu morate da imate veći plac ili ravni krov, saglasnost države, trafo stanicu u blizini i fizičko obezbedjenje objekta.

Ljudi se zalete da na njivi naprave solarnu elektranu a onda kad su već potrošili ozbiljne novce shvate da nemaju trafo stanicu u blizini koja će da primi tu solarnu struju, a EDS neće da finansira izgradnju iste i ostavljeno je na vama da uložite preko 100.000 eura u trafo stanicu da bi uopšte imali kome da predate proizvedenu struju.

Ili još banalniji primer, postavite solarnu elektranu i ne obezbedite je fizičko tehničkim obezbedjenjem i preko noći vam lokalna ekipa obijača poskida solarne panele i invertore.

Onaj kome je isplativo postaviti solarne panele su firme kao što su hladnjače, perionice, varioci, proizvodne firme koje i leti i zimi troše puno struje. Jednoj hladnjači su solarni paneli isplativi za 3 do 5 godina. Za domaćinstva je matematika drugačija.

Imam još mudrolija ali je ovo esencija za one koji se pitaju koliko su solarni paneli isplativa investicija.

—-

ZANIMA ME, NE ZANIMA ME …

Nisam napomenuo da sam postao medju prvima prozjumer u Srbiji, znači imam direktno iskustvo. Kod mene sa solarnim sistemima je jednostavna stvar, potrošio sam novac u solarni sistem koji radi i isporučuje neki rezultat, koji je takav kakav je, tu ne mogu ništa da promenim. Imam status prozjumera, kupac proizvodjač sam.

Nisam zadovoljan isplativošću sistema ali generalno nisam nezadovoljan satim što sam postavio na krov. Radi solarni sitem kako treba i daje mi dodatni komfor. Ako država promeni dosadašnji obračun struje koji je loš za nas prozjumere, juuuupiiiii, to je super, računi za struju će mi biti manji i brže će mi se isplatiti investicija.

Ako se ništa ne promeni ili bude i gore, puj fuj, no šta da se radi, pare su potrošene a sistem na sunce radi svoje pa radi. Mada moram priznati da su mi solarni sistemi doneli jedan komfor koji nisam imao ranije, a to je da ne moram da pazim na potrošnju struje – leti mi više rade klima uredjaji u kući a zimi se grejem na višoj temperaturi. To je jedan važan parametar koji se ne izražava novcem ali je bitan i govori o nekoj drugoj vrsti isplativosti solarnih sistema.

Zato odgovor na pitanje da li je isplativo postaviti solarne panele može da ima i spektar različitih ocena. Ok, isplatiće mi se finansijski za 13 godina ali je u smislu grejanja i komfora počeo odmah da mi se isplaćuje, pa ko ima novca i ne žali ga, treba i taj aspekt da uzme u razmatranje a meni je lično bio važan, zbog čega ne spadam u grupu gnevnih prozjumera.

Stvar sa solarnim panelima je nova kod nas. Zato ne osudjujem mnogo državu. Moja procena je da je država imala dobru volju negde u startu ali da je u realizaciji sve to ispalo bezveze – nit vuk sit nit koze na broju.

Poznavajući državu i birokratiju koja sve to treba da iznese, jasno mi je da se kod nas ne mogu doneti lake i jednostavne odluke kod ovakvih stvari jer je sve suviše malo i nebitno. A često i niko ne zna ni šta treba činiti

Zlatko Šćepanović