NOVO ISTRAŽIVANJE

Pritisak na dugme za odlaganje jutarnjeg alarma možda i nije tako loš. Neki ljudi mogu na taj način čak i da poboljšaju kognitivne sposobnosti.

Ranija istraživanja su se bavila štetnim posledicamakoje ostavlja odlaganje alarma, ukazujući da mini ciklusi od pet ili deset minuta nisu korisni za naše telo, piše „Science alert“.

odlaganje alarma

Međutim, istraživači sa Stokholmskog univerziteta u Švedskoj i Univerziteta Monaš u Australiji opovrgli su tu ideju u nedavnom istraživanju.

Oni su proučavali 31 osobe koje redovno odlažu alarm u laboratorijskim uslovima i otkrili da 30 minuta dodatnog sna ili nisu imali uticaja ili su čak poboljšali njihove kognitivne sposobnosti na zadatku koji su izvršavali odmah nakon buđenja, u poređenju sa osobama koje nisu koristile odlaganje alarma i ustajale su odmah.

„Ovi rezultati ukazuju da nema razloga da prestanete sa odlaganjem alarma ujutru ako vam to prija, bar ne za periode od oko 30 minuta“, izjavila je naučnica Tina Sandelin sa Stokholmskog univerziteta i dodala da se „zapravo 30 minuta odlaganja budilnika sastojalo se od tri intervala od po devet do 10 minuta svaki.

U poređenju sa neprekidnim spavanjem tokom tog polusatnog perioda, ponovni pozivi na buđenje rezultirali su prosečnim gubitkom sna od šest minuta tokom noći.

Osim kognitivnog poboljšanja koje su primetili kod nekih učesnika, istraživači takođe ukazuju da odlaganje buđenja može omogućiti lakše buđenje iz lakšeg dela ciklusa spavanja, umesto da vas zvono probudi iz dubokog sna, što može da bude blaže za telo.

Nisu primećene razlike u raspoloženju, nivou stresa ili jutarnjoj pospanosti između osoba koje koriste odlaganje alarmai onih koje to ne rade.

Tim je takođe anketirao 1.732 volontera kako bi utvrdili koliko je uobičajeno odlaganje buđenja: 69 odsto ispitanika je izjavilo da pritisne dugme za odlaganje alarma ili postavi više alarma.

Osobe koje koriste odlaganje buđenja su češće mlađe i noćni tipovi osobe, a ne jutarnji, s prosečnim vremenom odlaganja od 22 minuta.

U većem uzorku, jutarnja pospanost i kraće spavanje bili su češći kod osoba koje koriste odlaganje alarma.

Istraživači priznaju da odlaganje buđenja može potencijalno da poremeti san, ali isto tako ukazuju na neke od prednosti koje su primetili.

Zaključak je, kao i kod nekih ranijih studija, da mnogo zavisi od osobe.

„Kratkotrajno odlaganje buđenja može pomoći u ublažavanju inercije sna, bez značajnog narušavanja kvaliteta sna, posebno kod osoba koje se teško bude ujutru“, navode istraživači u svom radu.

Izvor: Danas