VOŽNJA PO SNEGU

Svake godine hiljade porodica iz Srbije kreće automobilom ka zimskim odredištima – prvi sneg znatno povećava rizik od saobraćajnih nezgoda.

Razlika između sigurnog putovanja i neprijatnog iskustva često leži u detaljima: provera pritiska u gumama, nivoa tečnosti i zimske opreme pre polaska može sprečiti ozbiljne probleme na putu.

zimovanje

Zašto planiranje i procena rizika menjaju ishod zimskog putovanja?

Većina vozača planira rutu prema najkraćoj distanci ili najnižoj ceni goriva. Retko ko razmišlja o tome šta se dešava ako se na planini zaustavi kolona zbog snega, a rezervoar je na četvrtini.

Zimsko putovanje zahteva drugačiji pristup – treba znati gde su najbliže pumpe, koliko često se čiste putevi i da li postoje alternativne pravce ako je glavni zatvoren.

Provera vremenske prognoze nije dovoljna dan pre polaska. Planinski prelazi mogu biti prohodni ujutru, a popodne zatvoreni zbog vetra koji nosi sneg. Pratite prognoze za celu rutu tri dana unapred i imajte spremne kontakte lokalnih auto‐moto saveza ili putnih službi.

Praktična provera pre polaska:

  • Spisak planinskih prelaza na ruti sa brojevima telefona zimskih službi
  • Alternativne rute koje zaobilaze visoke nadmorske visine
  • Lokacije benzinskih stanica na svakih 100 km (mnoge u planinskim oblastima rade skraćeno)
  • Kontakti hotela ili motela za slučaj prinudnog noćenja

Porodica iz Niša koja je prošle godine krenula ka Austriji naučila je ovu lekciju na težak način.

Planirali su da stignu za šest sati, ali su zbog zatvorenog tunela čekali tri sata u koloni. Rezervoar im je bio na trećini, a dete je imalo temperaturu. Tek kada su pozvali lokalnu službu, saznali su za obilaznicu koja bi ih dovela do odredišta za dodatnih sat vremena.

Priprema vozila i oprema za sigurno kretanje po snegu

Zimske gume nisu opcija – to je minimum. Čak i sa zimskim gumama, vozilo može biti nepripremljeno za duge dionice kroz sneg. Dubina šare ispod četiri milimetra smanjuje prianjanje za 40%, što znači da kočioni put na snegu postaje duplo duži.

Provera nivoa tečnosti zvuči osnovno, ali mnogi zaboravljaju tečnost za pranje vetrobrana. Obična voda se ledi već na minus pet stepeni, a zamagljen vetrobran u tunelu ili pri preticanju kamiona može biti opasan. Koristite zimsku tečnost sa antifriz zaštitom do minus 25 stepeni.

Alati i oprema koje treba imati:

  • Lanci za sneg (obavezni u nekim zemljama čak i sa zimskim gumama)
  • Startni kablovi – baterija gubi kapacitet na niskim temperaturama
  • Gumica za skidanje leda sa vetrobrana (ne koristite plastične kartice)
  • Lopata za sneg – ako se zakopate, lopata je često jedini način da se oslobodite

Električna vozila zahtevaju posebnu pažnju. Domet baterije opada za 30-40% na temperaturama ispod nule, što znači da putovanje od 250 km može zahtevati dodatno punjenje. Planirajte stanice za punjenje unapred i računajte na duže zadržavanje nego obično.

Jedan vlasnik električnog automobila iz Beograda podelio je iskustvo sa prvog zimskog putovanja ka Kopaoniku. Iako je vozilo prikazivalo domet od 180 km pri polasku, na temperaturi od minus osam i uz stalno grejanje kabine stigao je sa svega 12% baterije. Naučio je da uključi režim štednje i da predgreje kabinu dok je vozilo još na punjaču.

Praktične tehnike vožnje po snegu i poledici

Vožnja po snegu nije samo sporija verzija svakodnevice na suvom putu. Zakoni fizike se menjaju – trenje između gume i podloge opada, i svaka nagla reakcija može pokrenuti klizanje koje je teško zaustaviti.

Osnovno pravilo je održavanje konstantne brzine bez naglih ubrzanja ili kočenja. Kada osetite da zadnji deo automobila počinje da „pluta“, instinkt govori da pritisnete kočnicu – to je greška.

Umesto toga, blago smanjite gas i držite volan u smeru kretanja. Elektronska kontrola stabilnosti će preuzeti ostatak ako vozilo ima taj sistem.

Tehnike prilagođene zimskim uslovima:

  • Kočenje motorom na spustovima (koristite niži stepen prenosa umesto stalnog pritiskanja kočnice)
  • Dvostruko veća distanca od vozila ispred (na ledu kočioni put raste četiri puta)
  • Blago upravljanje u zavojima – nagli pokret volana može izazvati klizanje
  • Izbegavanje naglih promena trake (bolje je sačekati nego rizikovati)

Primer iz prakse: porodica koja putuje iz Srbije ka Sloveniji. Otac vozi, deca su na zadnjem sedištu, majka prati GPS ili instrukcije sa aplikacije za navigaciju.

Prilaze planinskom prevoju gde je sneg počeo da pada pre sat vremena. Otac smanjuje brzinu na 50 km/h i uključuje niži stepen prenosa.

Oseća kako gume povremeno gube prianjanje, ali ne reaguje naglo – samo blago smanjuje gas dok vozilo ne povrati stabilnost. Prolaze pored dva automobila koja su sletela s puta jer su vozači naglo kočili ili ubrzali u pogrešnom trenutku.

Kod električnih vozila, regenerativno kočenje može biti problematično na klizavoj podlozi. Podizanjem noge s gasa motor automatski usporava vozilo i puni bateriju – ali taj efekat može izazvati proklizavanje zadnjih točkova. Većina modernih EV modela ima zimski režim koji smanjuje regeneraciju i omogućava glatkije usporavanje.

Kako primeniti naučeno pri planiranju budućih zimskih putovanja?

Iskustvo sa jednog zimskog putovanja treba da postane osnova za naredno. Umesto da samo pamtite šta je bilo teško, zapišite konkretne detalje – koji prelaz je bio problematičan, gde ste morali da čekati, koliko ste goriva potrošili više nego što ste planirali.

Sledeći put kada planirate putovanje, uporedite te podatke sa novom rutom. Ako znate da vam je prošle godine zbog čišćenja snega na granici trebalo dodatnih 30 minuta, ovaj put krenućete ranije ili ćete odabrati manje opterećen granični prelaz.

Vozila se menjaju, ali osnovna pravila ostaju ista. Bilo da vozite benzinac, dizel ili električni automobil, priprema pre polaska i prilagođavanje brzine uslovima na putu prave razliku između bezbednog putovanja i nezgode.

Pitanje koje treba da postavite sebi pre polaska nije „da li mogu da stignem na vreme“, već „šta će se desiti ako nešto krene naopako i da li sam spreman za to?“