(NE)PRESUŠNI RESURS

Dok AI donosi revoluciju, cena napretka postaje sve vidljivija kroz alarmantnu potrošnju struje i vode. Da li je tehnološki optimizam opravdan ili se suočavamo sa ekološkom zamkom?

Jedan od argumenata koji se često koristi za umirivanje zabrinutosti zbog rastuće potrošnje vode, energije i resursa u data centrima jeste da će modeli veštačke inteligencije (AI) u budućnosti zahtevati manje resursa.

AI vode

Međutim, prema novom izveštaju Ujedinjenih nacija, koji kvantifikuje ekološke troškove veštačke inteligencije, ovakvo naizgled logično razmišljanje predstavlja zamku.

Izveštaj procenjuje da bi do 2030. godine potrošnja energije veštačke inteligencije mogla da se udvostruči i dostigne tri odsto ukupne svetske proizvodnje električne energije, da generiše emisije na nivou čitavog Ujedinjenog Kraljevstva i da za hlađenje potroši više vode nego što iznosi godišnja potreba za pijaćom vodom celokupnog svetskog stanovništva.

Takođe se predviđa da će korišćenje veštačke inteligencije pratiti ekonomski princip poznat kao Dževonsov paradoks, koji tvrdi da tehnološka poboljšanja koja povećavaju efikasnost korišćenja nekog resursa često dovode do rasta, a ne pada ukupne potrošnje tog resursa.

Paradoks je dobio ime po ekonomisti Vilijamu Stenliju Dževonsu, koji je ovaj efekat primetio kod upotrebe uglja u Engleskoj tokom 19. veka. Povećanje efikasnosti nije smanjilo ukupnu potrošnju.

Naprotiv, niži troškovi doveli su do šire upotrebe i veće ukupne potražnje.

Kako AI modeli postaju jeftiniji i privlačniji za korišćenje, izveštaj očekuje da će to podstaći nove načine primene i veći obim upotrebe, čime bi uštede ostvarene povećanjem efikasnosti mogle biti umanjene ili potpuno poništene.

Da bi se izbegla ova zamka, izveštaj predlaže plan za odgovornu upotrebu veštačke inteligencije zasnovan na principima transparentnosti, efikasnosti ugrađene u dizajn, jednakosti i pravednosti, odgovornosti tokom celog životnog ciklusa proizvoda, međunarodne saradnje i održivog korišćenja, piše ScienceAlert.

Razmere problema

Prošle godine data centri su već trošili količinu električne energije jednaku onoj koju troši Saudijska Arabija, koja je 11. najveći potrošač električne energije na svetu.

Ako se potrošnja električne energije do 2030. godine zaista udvostruči, kako se predviđa, za neutralisanje povezanog ugljeničnog otiska bilo bi potrebno zasaditi i uzgajati 6,7 milijardi stabala tokom deset godina.

Data centrima bi takođe bilo potrebno 9,3 biliona litara vode i površina zemlje gotovo deset puta veća od površine Meksiko Sitija.

Pored same potrošnje resursa, izveštaj naglašava i strukturnu nejednakost u središtu AI buma. Samo 32 države imaju infrastrukturu za AI cloud servise, a čak 90 odsto tih kapaciteta nalazi se u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini.

Upozorava se na produbljivanje digitalnog jaza između zemalja koje razvijaju i kontrolišu AI sisteme i onih koje ih samo koriste. Ove druge često snose nesrazmerno veliki ekološki teret kroz eksploataciju minerala i rast elektronskog otpada.

Odgovorna upotreba veštačke inteligencije

Na operativni ekološki otisak veštačke inteligencije utiču dva glavna faktora: koliko je koristimo i na koji način je koristimo.

To uključuje sve zadatke koje AI modeli obavljaju, od generisanja teksta i programskog koda do stvaranja slika i video-sadržaja. Svaki od tih zadataka zahteva različit nivo računarske snage.

Važan je i izbor modela, jer svaki AI sistem izvršava te zadatke uz različite energetske i ekološke troškove.

Izveštaj tvrdi da odgovorna upotreba veštačke inteligencije zahteva upravljanje celim lancem vrednosti – od eksploatacije sirovina do reciklaže i bezbednog odlaganja opreme.

Poziva se na povezivanje tehnoloških mogućnosti i zaštite životne sredine – razmišljanje ne samo o tome šta AI može da učini za nas, već i o očuvanju prirode.

To bi značilo da objavljivanje podataka o uticaju na životnu sredinu postane redovan deo razvoja AI sistema, kako na nivou modela tako i na nivou pojedinačnih zadataka, kao i da se predviđena potražnja za AI tehnologijama uključi u klimatsko i energetsko planiranje.

Odgovorna upotreba veštačke inteligencije posebno je važna jer države sve više promovišu i uvode AI u državnu upravu i javni sektor.

Izvor: 021.rs