PSIHOSOMATSKA REAKCIJA

Stres može da izazove bol u stomaku zato što utiče i na rad digestivnog sistema i na način na koji mozak doživljava signale iz njega.

Kada smo pod stresom, neprijatan osećaj u stomaku nije samo posledica nervoze. Mozak i digestivni sistem stalno razmenjuju signale, pa emocionalna napetost može da promeni način na koji creva rade i način na koji doživljavamo bol.

stres bol u stomaku

Mozak i stomak stalno komuniciraju

Između mozga i sistema za varenje postoji stalna dvosmerna komunikacija. Nervni sistem utiče na pokrete creva, lučenje digestivnih sokova i osetljivost unutrašnjih organa, dok signali iz stomaka i creva utiču na naše raspoloženje i reakcije.

Kada smo izloženi stresu, organizam prelazi u stanje pojačane pripravnosti. Tada se aktivira simpatički deo autonomnog nervnog sistema, koji priprema telo da reaguje na potencijalnu opasnost.

Šta se tada događa u stomaku?

Tokom stresne reakcije organizam menja način raspodele energije. Digestivni sistem više nije među njegovim trenutnim prioritetima, pa se mogu promeniti pokreti želuca i creva.

Kod nekih ljudi to dovodi do osećaja stezanja, mučnine, nadutosti ili bola. Kod drugih stres može ubrzati rad creva i izazvati potrebu za pražnjenjem, dok kod nekih može imati suprotan efekat i usporiti probavu.

Zbog toga ne postoji samo jedan „stomačni odgovor“ na stres.

Zašto bol može biti jači kada smo napeti?

Stres ne mora nužno da izazove fizičku promenu koja oštećuje želudac da bismo osećali bol. Može uticati i na način na koji mozak obrađuje signale koji dolaze iz digestivnog sistema.

Kada smo napeti, nervni sistem može postati osetljiviji na uobičajene signale iz stomaka i creva. Pokreti creva ili rastezanje njihovih zidova, koji bi inače prošli gotovo neprimećeno, tada mogu biti doživljeni kao neprijatni ili bolni.

Zato ista telesna senzacija ne mora uvek imati isti intenzitet.

Zašto se bol često javlja pred važan događaj?

Ispit, razgovor za posao, javni nastup ili neki drugi stresan događaj mogu pokrenuti reakciju organizma još pre nego što se događaj uopšte dogodi.

Mozak procenjuje situaciju kao zahtevnu, aktivira stresni odgovor, a promene u radu digestivnog sistema mogu se pojaviti veoma brzo. Zbog toga neki ljudi neposredno pre važnog događaja osećaju „knedlu“, mučninu, grčeve ili potrebu da odu u toalet.

To nije umišljanje simptoma. Telo zaista reaguje na stres.

Kada bol ne treba pripisivati stresu?

Iako stres može imati snažan uticaj na probavni sistem, nije dobro svaki bol u stomaku automatski pripisati nervozi. Ako je bol jak, nov, uporan ili se ponavlja bez jasne veze sa stresom, potrebno je potražiti savet lekara. Posebno je važno reagovati ako se jave povraćanje, krv u stolici, visoka temperatura, naglo pogoršanje ili nenamerni gubitak telesne mase.