VAŽAN DEO PRIRODNOG PROCESA
Upala nastaje kada imuni sistem pokrene odbrambenu reakciju, a bol se javlja zato što zapaljenske supstance povećavaju osetljivost nervnih završetaka.
Upala je jedan od osnovnih odbrambenih mehanizama organizma. Kada dođe do povrede tkiva, prodora mikroorganizama ili delovanja štetnih materija, imuni sistem pokreće niz reakcija kojima pokušava da ukloni uzrok oštećenja i započne oporavak.
Iako je upala važna za zaštitu organizma, često je praćena bolom, otokom, crvenilom i osećajem toplote.
Kako organizam pokreće upalnu reakciju?
Kada ćelije prepoznaju povredu ili prisustvo mikroorganizama, oslobađaju signalne materije koje aktiviraju imuni sistem. Među njima su histamin, prostaglandini i različiti citokini.
Ove supstance pokreću promene u krvnim sudovima i okolnom tkivu. Krvni sudovi se šire, povećava se protok krvi, a njihovi zidovi postaju propustljiviji. Tako tečnost i imunske ćelije lakše dospevaju do mesta na kojem je nastao problem.
Zbog pojačanog protoka krvi javlja se crvenilo i lokalna toplota, dok nakupljanje tečnosti u tkivu izaziva otok.
Zašto upala izaziva bol?
Bol tokom upale nastaje kombinacijom nekoliko procesa. Pojedine supstance koje se oslobađaju tokom imunskog odgovora direktno utiču na nervne završetke koji registruju bolne nadražaje.
Posebno su značajni prostaglandini, koji povećavaju osetljivost receptora za bol. Zbog toga čak i blag pritisak ili pokret koji inače ne bi izazvao neprijatnost može postati bolan.
Otok dodatno doprinosi problemu jer povećava pritisak u okolnom tkivu i može da nadraži ili pritisne nervne završetke. Tako upaljeno područje postaje osetljivo na dodir, pokret i promene temperature.
Zašto se upaljeno mesto zagreva i otiče?
Širenje krvnih sudova omogućava da veća količina krvi stigne do povređenog područja. Zbog toga koža može postati crvena i toplija nego okolno tkivo.
Istovremeno, povećana propustljivost krvnih sudova omogućava izlazak tečnosti i određenih proteina u međučelijski prostor. Ova pojava naziva se edem i predstavlja jedan od razloga zbog kojih upaljeno mesto otiče.
Ove promene nisu slučajne. One omogućavaju imunskim ćelijama da stignu do mesta oštećenja, uklone štetne materije i učestvuju u obnovi tkiva.
Akutna i hronična upala nisu isto
Akutna upala nastaje brzo, najčešće kao odgovor na povredu ili infekciju. Obično traje ograničeno vreme i povlači se kada organizam ukloni uzrok problema i završi proces oporavka.
Hronična upala traje znatno duže i može se razvijati kada uzrok ne može biti uklonjen ili kada imunski sistem nastavlja da reaguje i nakon što neposredna opasnost prođe. Može biti povezana sa autoimunskim bolestima, dugotrajnim infekcijama i određenim metaboličkim poremećajima.
Za razliku od akutne upale, hronična ne mora uvek izazivati izražen bol ili vidljive promene. Ponekad se odvija tiho, uz postepeno oštećenje tkiva.
Zašto upala ponekad boli i nakon što povreda počne da zarasta?
Čak i kada je osnovni uzrok uklonjen, nervni završeci mogu ostati privremeno osetljiviji. Potrebno je vreme da se smanje koncentracije zapaljenskih supstanci, povuče višak tečnosti i obnovi normalna funkcija tkiva.
Zato bol ne mora nestati istog trenutka kada prestane neposredno oštećenje. Njegovo postepeno smanjenje često prati povlačenje otoka, crvenila i drugih znakova upale.


Leave A Comment