NAPETOST I NEDOVOLJNA HIDRATACIJA

Kada dugo govorimo bez pauze, glasnice su izložene mehaničkom opterećenju. Redovne pauze, umeren intenzitet govora i briga o hidrataciji pomažu u očuvanju zdravlja glasnica.

Dug razgovor, višesatno predavanje ili glasno pričanje u bučnom okruženju mogu dovesti do promuklosti, grebanja u grlu i osećaja zamora pri govoru. Iako glas često koristimo automatski, njegovo stvaranje zahteva precizan rad mišića, nerava i struktura u grkljanu.

dugo govorimo bez pauze

Kada govorimo dugo bez odmora, glasnice su izložene ponavljanom mehaničkom opterećenju, zbog čega njihov rad postepeno može postati manje efikasan.

Kako nastaje glas?

Glasnice, koje se preciznije nazivaju glasnim naborima, nalaze se u grkljanu. To su dve elastične strukture prekrivene sluzokožom, između kojih se nalazi otvor kroz koji prolazi vazduh.

Kada govorimo, izdahnuti vazduh prolazi između približenih glasnica i izaziva njihovo brzo treperenje. Tako nastaju zvučne vibracije koje se zatim oblikuju u govor uz pomoć jezika, usana, nepca i drugih struktura usne i nosne duplje.

Za kvalitetan glas važni su pravilno približavanje glasnica, njihova elastičnost i dovoljno vlažna površina koja omogućava nesmetano vibriranje.

Zašto se glas umara tokom dugog govora?

Svako izgovaranje reči podrazumeva ponavljanje vibracija glasnica. Kada govor traje dugo, naročito ako je glasan ili se odvija u bučnom prostoru, glasnice su izložene velikom broju ponavljanih pokreta.

Ako pritom govorimo uz preveliku napetost mišića grkljana ili pokušavamo da nadjačamo okolnu buku, mehaničko opterećenje postaje još veće. Površina glasnica može postati nadražena, a njihovo vibriranje manje pravilno.

Tada se javljaju promuklost, slabiji intenzitet glasa, osećaj grebanja i potreba da se uložimo više napora kako bismo izgovorili istu rečenicu.

Sweden bitter - originalni Šveden biter

Kako dehidratacija utiče na glasnice?

Sluzokoža glasnica mora biti dovoljno vlažna kako bi one mogle lako da vibriraju. Kada organizmu nedostaje tečnost, površina glasnica može postati manje hidrirana, što povećava otpor tokom njihovog pokretanja.

Zbog toga govor može zahtevati veći napor, a glas postati hrapaviji i manje stabilan. Suv vazduh, boravak u prostorijama sa klimom, pušenje i često konzumiranje alkohola mogu dodatno doprineti iritaciji i isušivanju sluzokože.

Šta se događa kada glasnicama ne pružimo odmor?

Ako se glasno i dugotrajno govoranje ponavlja bez dovoljno vremena za oporavak, može doći do upornije iritacije i oticanja glasnica. Dugotrajno nepravilno opterećenje ponekad doprinosi nastanku organskih promena, poput glasničkih čvorića, koji mogu dodatno otežati pravilno stvaranje glasa.

Zato su pauze tokom dugog govora važne. Tišina omogućava glasnicama da se odmore od ponavljanih vibracija, dok unos vode pomaže održavanju odgovarajuće hidratacije.

Kako sačuvati glas?

Tokom dužeg razgovora ili predavanja korisno je praviti kratke pauze, govoriti umerenim intenzitetom i izbegavati nadvikivanje. Ako se pojavi promuklost, treba smanjiti glasovno opterećenje. Šaputanje nije uvek dobro rešenje jer i ono može zahtevati dodatnu napetost u grkljanu.

Ako promuklost traje duže od tri nedelje, ponavlja se ili je praćena otežanim disanjem, bolom ili otežanim gutanjem, potrebno je obratiti se lekaru, po mogućnosti otorinolaringologu.