PROCENA STRESA

Svakodnevna upotreba digitalnih ekrana nosi potencijalni rizik za disbalans autonomnog nervnog sistema, izražen kroz smanjenu varijabilnost otkucaja srca.

U digitalnom dobu, svakodnevni kontakt s ekranima pametnih telefona, računara i tableta postao je uobičajen.

varijabilnost otkucaja srca

Iako se mnogo govori o uticaju ekrana na vid i san, manje se zna o njihovom mogućem uticaju na autonomni nervni sistem, posebno na varijabilnost otkucaja srca (HRV) – važan biomarker fiziološkog stresa i ravnoteže između simpatikusa i parasimpatikusa.

Šta je HRV i zašto je važan?

HRV označava varijabilnost vremena između dva otkucaja srca. Visoka HRV obično ukazuje na dobru adaptaciju tela na stres i veću aktivaciju parasimpatičkog nervnog sistema (odgovornog za “odmaranje i varenje”), dok niska HRV sugeriše hronični stres, umor ili slabu autonomnu fleksibilnost.

Potencijalni mehanizmi delovanja ekrana na HRV

  1. Vizuelni stres i simpatička aktivacija:
    Dugotrajno gledanje u ekran, naročito u uslovima lošeg osvetljenja, može izazvati vizuelni zamor, povećanje simpatičkog tonusa i smanjenje HRV.

  2. Plavo svetlo i cirkadijalni ritam:
    Ekrani emituju plavo svetlo koje može poremetiti lučenje melatonina i spavanje. Loš san dodatno smanjuje HRV.

  3. Psihološki stres izazvan sadržajem:
    Notifikacije, multitasking, izloženost informacijama i društvenim mrežama mogu izazvati stresne reakcije koje se fiziološki ogledaju kroz pad HRV.

  4. Sedenje i manjak fizičke aktivnosti:
    Produženi periodi sedenja pred ekranom smanjuju fizičku aktivnost, što takođe negativno utiče na HRV.

Istraživanja i nalazi

  • Studije pokazuju da dugotrajna izloženost digitalnim uređajima može dovesti do smanjenja HRV, posebno kod adolescenata i mladih odraslih.

  • Istraživanja u radnom okruženju pokazuju da dani s većim brojem sati ispred ekrana koreliraju s nižim HRV i višim percipiranim stresom.

  • Neki eksperimenti ukazuju da samo 10 minuta boravka u prirodi bez telefona može povećati HRV.

Preventivne strategije

  • Digitalni detoks – povremeno potpuno isključivanje od digitalnih uređaja.

  • Tehnike disanja i meditacija – pomažu u obnavljanju HRV.

  • Korišćenje filtera za plavo svetlo i ograničavanje ekrana pred spavanje.

  • Pauze tokom rada, šetnje i istezanje kao mehanizmi smanjenja digitalnog stresa.

Zaključak

Dok su digitalni ekrani neizbežan deo savremenog života, njihova svakodnevna upotreba nosi potencijalni rizik za disbalans autonomnog nervnog sistema, izražen kroz smanjenu varijabilnost otkucaja srca.

Praćenje HRV može postati koristan alat za samoprocenu stresa, a uvođenje “digitalne higijene” važan korak ka očuvanju mentalnog i kardiovaskularnog zdravlja.