NAUČNICI U ČUDU

Ono što se nalazi ispod leda Antarktika ostalo je skriveno milionima godina, drevni pejzaž visokih planina i dubokih udolina, zakopan ispod zaleđenog „mora” beline.

Na krajnjem jugu planete, Antarktik je prekriven ledenim pokrivačem koji na pojedinim mestima dostiže nekoliko hiljada metara debljine.

ispod leda antarktika

Decenijama unazad, radarski snimci i geofizička merenja postepeno otkrivaju ovaj skriveni svet, a nova istraživanja sada ukazuju na postojanje strukture ogromnih razmera.

Ispod Istočne Antarktike, tim geofizičara predvođen Egidijom Armadilom sa Univerziteta u Đenovi identifikovao je ogroman, lepezast sistem od oko trideset povezanih basena, piše Science Alert.

Ta struktura se širi ka obali, kao da je neko „razvukao” deo kontinenta oko centralne tačke u unutrašnjosti.

Istraživači su je nazvali Istočnoantarktička lepezasta basenska provincija, a skraćeno EAFBP. Pretpostavljaju da je nastala pre raspada superkontinenta Gondvane, formirajući zonu slabosti koja je kasnije možda uticala na razdvajanje Antarktika i Australije.

Moguće je da i danas utiče na oblik kontinenta.

„Pošto se ovi baseni nalaze ispod oko polovine Istočnog antarktičkog ledenog pokrivača, oni verovatno snažno utiču na tok leda i evoluciju reljefa, što ih čini ključnim za glacijalne i hidrološke procese Antarktika”, navode autori studije.

Pitanje oblika tla ispod Antarktika nije samo akademsko.

Led se ne nalazi nepomično, on se kreće, a njegov tok zavisi od oblika stenovitog podloge ispod njega. Bolje razumevanje tih struktura omogućava preciznije predviđanje kretanja leda.

Drugi važan razlog je to što se radi o ogromnom delu istorije Zemlje.

Antarktik čini oko deset odsto ukupne kopnene mase planete, a mnoge misterije vezane za Gondvanu, raspad kontinenata i formiranje planinskih lanaca ostaju delimično nerazjašnjene upravo zato što većinu kontinenta ne možemo direktno da vidimo.

Anatomija džinovske „lepeze”

Zanimljivo je da naučnici nisu prvobitno tražili lepezastu strukturu.

Njihov cilj bio je da rekonstruišu kako bi Istočna Antarktika izgledala bez leda, što se razlikuje od onoga što pokazuju radarski snimci ispod ledenog pokrivača.

Procene govore da Antarktik prekriva oko 27 miliona kubnih kilometara leda, koji ne samo da pokriva teren, već ga i pritiska nadole. Kada bi se led otopio, kopno bi se podiglo i do kilometar u visinu zbog takozvanog izostatičkog „povratnog dizanja”.

Istraživači su kombinovali podatke o reljefu, radar, gravitacione, seizmičke i magnetne mape kako bi proučili skriveni pejzaž.

Tokom analize rekonstruisanog reljefa primetili su neobičan obrazac.

Mnogi baseni delovali su kao da su poređani u pravilnu, lepezastu formu, svi usmereni ka centralnoj tački blizu Južnog pola, stvarajući ono što opisuju kao koherentan kontinentalni radijalni obrazac.

Ta geometrija podseća na tektonski fenomen poznat kao sfenohazam, opisan još 1955. godine kao trouglasti prostor okeanske kore nastao rotacijom tektonskih blokova.

Ključ za tajne Gondvane

Naučnici su razmatrali više mogućih procesa koji su mogli oblikovati ovu strukturu, uključujući tektonske rasjede, glacijalnu eroziju i širenje kore.

Međutim, najviše se poklapa objašnjenje poznato kao rotaciona ekstenzija, gde se kora širi od jedne tačke, slično otvaranju lepeze.

Na kartama se vidi kako se grebeni šire poput rebara lepeze, duž pojasa obale dugog oko 2.000 kilometara.

Ako je ova interpretacija tačna, struktura bi mogla da čuva tragove tektonskih procesa koji su prethodili raspadu Gondvane i razdvajanju Antarktika i Australije.

Ona bi takođe mogla pomoći u objašnjavanju drugih antarktičkih formacija, uključujući subglacijalne planine Gamburceva i Transantarktičke planine.

Istraživači smatraju da je širenje ove „lepeze” moglo doprineti izdizanju tih planinskih lanaca, koji su danas među najimpozantnijim skrivenim reljefima planete.

Ipak, još uvek nema konačnog odgovora. Vreme nastanka strukture je teško precizno utvrditi, a moguće je i da je nastajala kroz više faza tektonskih pomeranja koje su se preklapale.

Antarktik i dalje ostaje jedan od najmanje istraženih delova Zemlje, ali nova otkrića postepeno otkrivaju njegovu geološku prošlost i pružaju uvid u davno nestali svet.

Izvor: Danas