REKORDERKE
Koja je tajna dugog života? Tri brazilske sestre, koje je Ginis ovog meseca proglasio najstarijim živim trojstvom braće i sestara na svetu, mogle bi pomoći istraživačima da to otkriju.
Projekt DNA Longevo, studija koju vodi naučnica Majana Zac sa Univerziteta u Sao Paulu, ima za cilj istraživanje bioloških faktora starenja.
Nalazi iz slučaja tri sestre, koje zajedno imaju 316 godina, mogli bi pomoći naučnicima da bolje razumeju zašto neki ljudi ostaju fizički i kognitivno otporni u izuzetno poznoj dobi, javlja Rojters.
Istraživači će upoređivati devedesetogodišnjake i stogodišnjake s ljudima koji su razvili krhkost, kognitivni pad ili hronične bolesti, tražeći osobine povezane s dugovečnošću.
„Kroz testiranje DNK tražimo zaštitne gene i znamo da ih ima nekoliko“, rekla je Zac, koja koordinira Centar za istraživanje ljudskog genoma na univerzitetu. „Što više ljudi živi preko 100 godina, posebno porodica s više stogodišnjaka, to će naša istraživanja biti preciznija u njihovoj identifikaciji“.
Three Brazilian sisters with a combined age of 316 are now the focus of a research project which aims to understand why some people stay physically and cognitively resilient well past the age of 100 https://t.co/xG4nl22Jnd pic.twitter.com/5MoXN0eMRE
— Reuters (@Reuters) June 25, 2026
Naučnici veruju da nasleđeni faktori mogu igrati veću ulogu od uticaja okoline u očuvanju zdravlja i funkcionalnosti kasnije u životu. Sestre, Zulina de Deus Nunes (103), Zoraide de Deus Mota (104) i Levita de Deus Nunes (109), koje žive u Rio de Žaneiru, identifikovane su putem LongeviQuesta, globalne organizacije koja proverava rekorde dugovečnosti i sarađuje s Ginisovom knjigom rekorda.
„Kada sestre dostignu tu dob, očigledno postoji jaka genetska komponenta“, rekao je Ben Mejers, izvršni direktor LongeviQuesta. „Ali budući da žive blizu jedna druge, imaju i mrežu podrške, a porodica im može pomoći kada je potrebno. Definitivno postoji i aspekt zajednice“.
„Dojenje neverovatno važno“
Tri sestre svoju dugovečnost pripisuju zdravoj ishrani i aktivnom načinu života.
Zulina se prisetila detinjstva provedenog plivajući i pecajući u rekama. „Sve je bilo sveže. Nismo imali frižider“, rekla je.
„Dojenje je neverovatno važno“, dodala je Zoraide.
Sestre su inače vodile prilično obične živote. Levita je radila kao zanatlija, a kasnije na televizijskoj mreži. Zoraide je radila kao medicinska sestra i odgajila petoro dece, dok je Zulina odgajila šestoro.
Levita se osvrće na svoj život bez žaljenja. „Imala sam dobro detinjstvo i adolescenciju. Ne mogu se žaliti“.
Istraživači se nadaju da će razumeti kako genetski faktori, a ne način života, pomažu u zaštiti srca, mišića i kognitivnih funkcija od razaranja starenja.
Cilj studije je, rekao je istraživač Žoao Paulo Giljerme, „dostići 500 stogodišnjaka kako bismo mogli izvući definitivnije zaključke o dugovečnosti“.

Leave A Comment