NORMALNA REAKCIJA ORGANIZMA

Osećaj da nam ponestaje daha kada se smejemo nastaje zato što smeh privremeno menja uobičajeni ritam disanja.

Smeh je jedna od najprirodnijih ljudskih reakcija. Nekada je blag i tih, a nekada toliko intenzivan da jedva uspevamo da izgovorimo rečenicu ili imamo osećaj da nam je „ponestalo vazduha“. Posle posebno snažnog napada smeha mnogi zastanu kako bi udahnuli, a pojedinima čak poteku suze ili ih zaboli stomak od smejanja.

kada se smejemo

Iako može delovati neobično, osećaj da ostajemo bez daha tokom smeha predstavlja normalnu posledicu načina na koji se tada menjaju disanje i rad mišića.

Smeh menja uobičajeni ritam disanja

Dok mirno dišemo, udah i izdah smenjuju se ravnomerno. Tokom smeha taj ritam se potpuno menja.

Umesto dugih i mirnih izdaha, dolazi do niza kratkih, brzih i snažnih izbacivanja vazduha iz pluća, karakterističnih za zvuk smeha.

Dijafragma radi drugačijim ritmom

Glavni mišić za disanje je dijafragma, koja odvaja grudni koš od trbušne duplje. Tokom smeha ona se brzo i ritmično pokreće zajedno sa mišićima grudnog koša i stomaka.

Zbog ovih naglih kontrakcija privremeno je teže napraviti dubok i miran udah.

Više vazduha izlazi nego što ulazi

Kod intenzivnog smeha izdah traje duže od udaha. Vazduh se iz pluća izbacuje u više kratkih naleta, dok su udasi kratki i ređi.

Zbog toga se može javiti osećaj da nam nedostaje vazduha, iako organizam i dalje dobija dovoljno kiseonika.

Mozak brzo vraća ravnotežu

Čim nivo ugljen-dioksida u krvi počne blago da raste, centar za disanje u mozgu reaguje i podstiče nas da napravimo dublji udah.

Zato se posle napada smeha često instinktivno duboko udahne nekoliko puta kako bi se ritam disanja normalizovao.

Zašto nekada ne možemo da prestanemo da se smejemo

Smeh nije samo pokret mišića lica. U njemu učestvuju brojni delovi mozga koji obrađuju emocije, humor i društvene situacije.

Kada nas nešto posebno zabavi, mozak može nastaviti da pokreće reflekse smeha, pa svaki novi pokušaj da se smirimo izazove još jači nalet smeha.

Zašto nas zaboli stomak od smeha

Mišići trbušnog zida tokom snažnog smeha rade veoma intenzivno. Ako smeh dugo traje, oni se mogu umoriti, slično kao posle fizičkog vežbanja.

Upravo zato se ponekad javlja osećaj zatezanja ili blage upale mišića stomaka nakon dugotrajnog smejanja.

Kako nastaju suze od smeha

Snažno stezanje mišića lica i područja oko očiju može podstaći suzne žlezde da luče više suza. One tada počinju da se slivaju niz obraze, iako osoba nije tužna niti plače.

To je potpuno prirodna fiziološka reakcija.

Zašto neki ljudi ostanu bez daha više od drugih

Intenzitet ove pojave razlikuje se od osobe do osobe. Na njega mogu uticati snaga smeha, kapacitet pluća, fizička kondicija i način disanja.

Kod dece je često izraženiji jer se smeju spontano i bez zadržavanja, dok kod odraslih može biti naglašen tokom posebno snažnih napada smeha.

Kada smeh može izazvati tegobe

Kod većine ljudi osećaj da ponestaje daha traje veoma kratko i brzo prolazi. Međutim, osobe koje imaju astmu ili neka druga oboljenja pluća mogu tokom intenzivnog smeha lakše osetiti otežano disanje ili kašalj.

Ako se pri smejanju redovno javljaju izraženo gušenje, bol u grudima ili nesvestica, potrebno je obratiti se lekaru kako bi se utvrdio uzrok.

Zašto je smeh koristan za organizam

Iako nas na kratko može ostaviti bez daha, smeh ima brojne povoljne efekte. Može doprineti smanjenju osećaja stresa, podstaći lučenje hormona povezanih sa prijatnim raspoloženjem i privremeno opustiti mišiće nakon završetka smejanja.

Umereni smeh zato predstavlja prirodan deo emocionalnog i fizičkog zdravlja.