UTICAJ NEKOLIKO FAKTORA

Nekima kosa raste brže zato što se njihovim folikulima razlikuju genetika, trajanje faze aktivnog rasta i način na koji reaguju na hormone i druge uticaje.

Kosa raste gotovo neprimetno, nekoliko desetina milimetara dnevno, pa razliku obično primetimo tek nakon nekoliko nedelja. Ipak, kada se dve osobe ošišaju istog dana, posle nekoliko meseci jedna može imati primetno dužu kosu od druge.

kosa brže raste

Od čega to zavisi? Nije u pitanju samo jedan faktor. Brzina rasta kose povezana je sa genetikom, starošću, hormonima, stanjem organizma, ishranom, ali i samim ciklusom kroz koji prolazi svaka dlaka.

Kosa ne raste neprekidno

Na prvi pogled deluje da kosa stalno raste, ali svaka dlaka zapravo prolazi kroz svoj životni ciklus.

Najveći deo vremena nalazi se u fazi aktivnog rasta, koja se naziva anagena faza. Tada ćelije u korenu dlake intenzivno stvaraju novu dlaku i ona postepeno izlazi kroz kožu.

Nakon toga sledi prelazna faza, a zatim faza mirovanja. Na kraju dlaka može ispasti, a folikul ponovo započeti novi ciklus.

Zato brzina rasta nije jedina stvar koja određuje koliko će neko imati dugu kosu.

Genetika ima veliku ulogu

Nasleđe utiče na osobine folikula dlake, uključujući trajanje faze rasta, debljinu dlake i njenu strukturu.

Kod nekih ljudi aktivna faza rasta traje godinama, dok je kod drugih kraća. Ako dlaka duže ostane u fazi rasta, može da dostigne veću dužinu pre nego što prirodno ispadne.

Zbog toga dve osobe mogu imati različit potencijal za rast kose čak i kada im kosa u proseku raste sličnom dnevnom brzinom.

Koliko kosa zapravo raste?

Kod većine ljudi kosa na glavi raste približno oko jedan centimetar mesečno, odnosno oko desetak do petnaestak centimetara godišnje. Međutim, to je samo prosečna vrednost.

Brzina se razlikuje među pojedincima, a može se razlikovati i kod iste osobe tokom različitih perioda života.

Zbog toga nije neobično da neko primeti da mu kosa leti ili u određenom životnom periodu deluje kao da raste brže.

Zašto se čini da kosa nekome raste mnogo brže?

Ponekad razlika nije u samom rastu, već u tome koliko se kosa lomi.

Ako je dlaka suva, oštećena toplotom, hemijskim tretmanima ili mehaničkim trenjem, krajevi mogu pucati. Tada koren i dalje proizvodi novu kosu, ali se ukupna dužina sporije povećava.

Zbog toga osoba može imati utisak da joj kosa „ne raste“, iako folikuli normalno rade.

Debljina dlake menja utisak o rastu

Kod guste ili deblje kose novi centimetar može biti primetniji nego kod veoma tanke kose.

Takođe, ravna kosa često vizuelno pokazuje svoju dužinu jasnije nego veoma kovrdžava kosa. Kod kovrdžave dlake deo dužine ostaje „skriven“ u njenoj strukturi, pa kosa može biti znatno duža nego što izgleda kada je suva i prirodno uvijena.

Godine menjaju rast kose

Brzina i karakteristike rasta kose menjaju se tokom života.

Kod dece i mlađih odraslih folikuli su uglavnom veoma aktivni. Sa starenjem ciklus rasta može postati kraći, dlake mogu postati tanje, a broj aktivnih folikula može se smanjivati.

Zbog toga kosa u starijem dobu često nema istu gustinu i brzinu rasta kao ranije.

Hormoni mogu da promene ponašanje folikula

Hormoni imaju snažan uticaj na dlaku. Promene hormonalnog statusa mogu promeniti trajanje faze rasta, debljinu dlake i raspored rasta na različitim delovima tela.

Zbog toga se kosa može ponašati drugačije tokom puberteta, trudnoće, nakon porođaja ili u kasnijim životnim periodima.

Posebno su važni androgeni, odnosno grupa hormona koja kod različitih ljudi može imati različit efekat na folikule.

Ishrana obezbeđuje materijal za novu dlaku

Kosa se uglavnom sastoji od keratina, proteina koji organizam mora da proizvede koristeći hranljive materije iz hrane.

Za normalno stvaranje dlake važni su adekvatan unos proteina, gvožđa, cinka, vitamina i drugih hranljivih materija.

Međutim, ako osoba nema nedostatak neke hranljive materije, uzimanje velikih količina suplemenata neće nužno učiniti da joj kosa raste brže.

Stres može promeniti ciklus kose

Jak ili dugotrajan stres kod nekih ljudi može uticati na ciklus dlake. Veći broj folikula može prerano preći iz faze aktivnog rasta u fazu mirovanja.

Posledica se često ne vidi odmah. Pojačano opadanje može postati primetno tek nekoliko nedelja ili meseci nakon stresnog događaja.

Zbog toga čovek ponekad poveže opadanje kose sa nečim što se dogodilo mnogo ranije.

Bolest takođe može usporiti rast

Organizam tokom bolesti ili ozbiljnog fizičkog opterećenja menja način na koji raspoređuje energiju i hranljive materije.

Određena zdravstvena stanja mogu uticati na folikule i dovesti do sporijeg rasta ili pojačanog opadanja. Zbog toga nagla i izražena promena u rastu ili gustini kose ne bi trebalo automatski pripisati šamponu, vremenu ili frizuri.

Sezonske promene mogu imati uticaja

Kod nekih ljudi postoje sezonske razlike u ciklusu dlake i opadanju. Zbog toga može izgledati kao da kosa u jednom delu godine raste ili opada drugačije.

Ipak, sezonski uticaj je mnogo manji od genetskih, hormonalnih i individualnih razlika.

Šišanje ne ubrzava rast

Jedan od najrasprostranjenijih mitova jeste da kosa raste brže ako se češće šiša.

Šišanje ne utiče na folikul koji se nalazi u koži, pa ne može ubrzati stvaranje nove dlake. Ono može učiniti da kosa izgleda zdravije i punije jer se uklanjaju oštećeni i ispucali krajevi.

Zato posle šišanja kosa ponekad deluje kao da brže napreduje, iako je njen stvarni rast ostao isti.

Zašto se kosa na različitim delovima tela razlikuje?

Folikuli na glavi, obrvama, rukama i drugim delovima tela imaju različite cikluse rasta.

Dlaka na glavi može godinama ostati u fazi aktivnog rasta, dok dlake na drugim delovima tela imaju mnogo kraću fazu rasta. Zato kosa može da dostigne veliku dužinu, dok dlačice na rukama ili obrvama ostaju relativno kratke.

Granica njihove dužine zato nije određena samo brzinom rasta, već pre svega dužinom njihovog ciklusa.

Kada sporiji rast može biti znak problema?

Ako kosa iznenada počne da raste znatno sporije, postane primetno tanja ili počne pojačano da opada, uzrok može biti mnogo više od prirodne individualne razlike.

Promene mogu biti povezane sa nedostatkom određenih hranljivih materija, hormonskim promenama, bolestima kože glave ili drugim zdravstvenim stanjima.

Posebno je važno obratiti pažnju na naglo nastale promene, jasno ograničene površine bez kose ili izraženo i dugotrajno opadanje.

Nije najvažnije koliko brzo kosa raste

Kada govorimo o „brzini rasta“, često zapravo mislimo na to koliko brzo uspevamo da dobijemo dužu kosu.

To nije potpuno ista stvar.

Na konačnu dužinu utiču brzina stvaranja nove dlake, trajanje faze rasta, pucanje dlake i njen prirodni životni ciklus. Zato neko može imati relativno prosečnu brzinu rasta, ali veoma dugu kosu, dok drugome kosa raste sličnom brzinom, ali nikada ne dostigne istu dužinu.