PRIDOŠLICE U MORU

Pojava stranih vrsta u Jadranu sve je izraženija, a naučnici Instituta „Ruđer Bošković” u sklopu projekta ALIENA prate njihovo širenje i razvijaju sistem ranog upozoravanja.

Prozirno telo morskog oraha na prvi pogled može da podseti na meduzu, no reč je o rebrašu poreklom iz zapadnog Atlantika koji danas obitava i u Jadranu. Njegova pojava deo je šire promene koju naučnici sve češće beleže – u Jadranu se pojavljuju vrste koje tu ranije nisu živele. Iz Instituta „Ruđer Bošković” objašnjavaju da su strane, odnosno alohtone vrste, organizmi koji su dospeli izvan svog prirodnog područja rasprostranjenosti, najčešće uz pomoć čoveka. U Jadran mogu stići, na primer, balastnim vodama brodova ili pričvršćene za njihove trupove.

vrsta u jadranu

Sama prisutnost strane vrste, međutim, ne znači nužno i problem. Kako navode naučnici, svaka strana vrsta nije automatski invazivna. Problem nastaje kada se nova vrsta uspešno nastani, počne da se širi i pritom štetno utiče na autohtone organizme, ekosisteme ili privredne aktivnosti.

„Invazivne vrste mogu da budu konkurencija autohtonim jadranskim vrstama za hranu, stanište i druge resurse. Na primer, ako troše isti izvor hrane, domaćim vrstama je ostaje manje, što je važno za vrste poput sitne plave ribe, resursa koji se koristi vekovima”, objašnjava dr Daniela Marić Pfankuchen iz Centra za istraživanje mora u Rovinju, Instituta „Ruđer Bošković”.

Kada strana vrsta postaje problem?

Morski orah jedna je od ciljnih vrsta koje naučnici proučavaju u okviru projekta ALIENA. Hrani se zooplanktonom, sitnim životinjskim organizmima koji plutaju u moru i važna su karika lanca ishrane. Zooplanktonom se hrane i ribe, pa vrlo velike populacije morskog oraha mogu da povećaju pritisak na iste izvore hrane o kojima zavise domaće vrste.

Zbog toga naučnicima nije dovoljno samo da utvrde da je neka strana vrsta stigla u Jadran. Važno je pratiti i gde se pojavljuje, koliko je ima, širi li se te kojom se brzinom širi.

„Kada vrstu pronađemo na novoj lokaciji, dobijamo novu tačku na karti njenog širenja. Ako je invazija počela na jugu Jadrana, možemo da pratimo pomera li se iz godine u godinu prema severu. Kod vrsta koje stižu balastnim vodama obrazac može da bude sasvim drugačiji jer mogu da se pojave direktno u nekoj luci i ondje uspostave populaciju”, kaže dr sc. Daniela Marić Pfankuchen.

Rano otkrivanje stranih vrsta pritom daje više vremena naučnicima, ali i nadležnim institucijama. Ako se pojavi vrsta za koju postojećim propisima nije predviđen način uklanjanja ili kontrole, potrebno je prilagoditi i pravila.

Od opažanja do sistema ranog upozoravanja

Upravo je razvoj takvog sistema u središtu projekta ALIENA, čiji puni naziv glasi ALIgning Efforts to control Non-indigenous species in the Adriatic sea.

U projektu naučnici i institucije iz Hrvatske i Italije rade na zajedničkoj bazi znanja te usklađenijem sistemu praćenja stranih vrsta u Jadranu. Terenska opažanja povezuju se s računarskim modelima koji procenjuju kada uslovi u okruženju pogoduju prisutnosti i širenju pojedinih stranih vrsta. Prva verzija prognostičkih alata već je razvijena, a modeli se proveravaju podacima prikupljenim tokom pilot-istraživanja u četiri pilot-područja u Jadranu.

Cilj projekta nije samo da se sastavi popis novih stanovnika mora, nego da se omogući ranije prepoznavanje promena i razvoj sistema upozoravanja. Time bi naučnici i nadležne institucije imali više vremena za procenu rizika i, kada je to moguće, reakciju. Istovremeno se menjaju i metode kojima naučnici otkrivaju organizme koji žive u moru. Molekularne metode danas mogu da pokažu prisutnost organizama koje je zbog njihove veličine, malobrojnosti ili sličnosti s drugim vrstama teško razlikovati tradicionalnim metodama.

„Molekularne metode daju nam potpuno novi uvid u bioraznolikost Jadrana. Otkrivamo vrste koje pre nisu bile na našim popisima, ali to ne znači da su sve nove ili invazivne. Neke su možda oduvek bile ovde, samo ih ranijim metodama nismo mogli prepoznati”, ističe Daniela Marić Pfankuchen.

Pomoći mogu i građani

U praćenju promena u Jadranu mogu da učestvuju i građani. Ako tokom kupanja ili ronjenja primete nepoznat ili neuobičajen organizam, naučnicima mogu da pomognu fotografija te informacije o mestu i vremenu opažanja.

Takvi se nalazi mogu jednostavno prijaviti putem aplikacije Crafting the Sea, koja građanima omogućava da direktno učestvuju u praćenju promena u Jadranu.

Izvor: N1