SIGNALI TOKOM INFEKCIJE

Telo „zna“ da treba da podigne temperaturu zahvaljujući komunikaciji između imunskog sistema i hipotalamusa.

Kada telesna temperatura počne da raste tokom infekcije, čini se kao da telo odjednom „odluči“ da se zagreje. Međutim, iza povišene temperature stoji precizan sistem u kome učestvuju imuni sistem, krvotok i deo mozga koji reguliše telesnu temperaturu.

telo treba da podigne temperaturu

Mozak ima svoj termostat

Temperaturu tela između ostalog reguliše hipotalamus, mali deo mozga koji funkcioniše poput unutrašnjeg termostata. On stalno prima informacije o temperaturi krvi i signalima koji dolaze iz različitih delova organizma.

Kada je telo zdravo, ovaj sistem održava temperaturu u relativno uskom rasponu. Kada se pojavi infekcija, međutim, imuni sistem može promeniti njegovu „zadatu vrednost“.

Šta se događa tokom infekcije?

Kada imunski sistem prepozna uzročnika infekcije, određene ćelije počinju da oslobađaju signalne molekule koje pokreću zapaljensku reakciju. Neke od njih utiču na hipotalamus i dovode do podizanja telesne temperature.

Telo tada zapravo ne pokušava nasumično da se pregreje. Mozak dobija signal da je potrebno održavati višu temperaturu nego ranije.

Zbog toga temperatura može početi da raste čak i kada je spoljašnja temperatura potpuno ista.

Zašto tada osećamo hladnoću?

Ovo objašnjava jednu naizgled neobičnu pojavu: kada temperatura tek počinje da raste, možemo se osećati veoma hladno.

Ako je nova „zadavanja“ temperatura tela viša od trenutne, mozak procenjuje da je telo previše hladno. Organizam tada pokušava da dostigne novu vrednost.

Krvni sudovi u koži mogu da se suze kako bi se smanjio gubitak toplote, a mišići počinju da podrhtavaju. Drhtanje proizvodi dodatnu toplotu. Zato tokom početka groznice možemo imati jezu i potrebu da se pokrijemo, iako nam telesna temperatura zapravo već raste.

Zašto temperatura uopšte raste?

Povišena temperatura deo je odbrambenog odgovora organizma. Promena temperature može uticati na uslove u kojima se odvijaju različiti procesi u organizmu i deo je složenog odgovora imunog sistema na infekciju.

Ipak, viša temperatura nije beskonačno korisna. Organizam ima granice u kojima može bezbedno da funkcioniše, zbog čega se telesna temperatura pažljivo reguliše.

Kada signal koji je podigao „termostat“ oslabi, hipotalamus vraća zadatu vrednost na uobičajeni nivo. Tada telo počinje da se oslobađa viška toplote, između ostalog širenjem krvnih sudova u koži i znojenjem.

Da li svaka povišena temperatura znači infekciju?

Ne. Telesna temperatura može porasti i zbog intenzivnog fizičkog napora, toplote spoljašnje sredine, određenih lekova i drugih stanja. Kod infekcije je, međutim, povišena temperatura često deo koordinisanog imunskog odgovora.

Ako je temperatura veoma visoka, traje neuobičajeno dugo ili je praćena ozbiljnim simptomima, potrebno je potražiti savet lekara.