TEGOBE POD STRESOM

Emocionalna napetost može povećati aktivnost mišića vilice i dovesti do nesvesnog stezanja zuba, umora i bola.

Kada smo pod stresom, zabrinuti ili ljuti, napetost ne ostaje samo na nivou misli i osećanja. Može se preneti i na mišiće, naročito one koji učestvuju u žvakanju i pokretima vilice. Neki ljudi tada nesvesno stežu zube, drugi osećaju umor u predelu obraza ili slepoočnica, a kod pojedinih se javlja bol pri otvaranju usta.

emocionalna napetost

Ove reakcije povezane su sa načinom na koji nervni sistem priprema telo da odgovori na emocionalno opterećenje.

Zašto stres može da izazove stezanje vilice

Kada doživimo stres, aktivira se sistem koji priprema organizam za reakciju na izazov ili opasnost. U tom stanju mogu se povećati mišićna napetost, budnost i spremnost na pokret.

Mišići vilice, uključujući maseter i slepoočni mišić, učestvuju u snažnom zatvaranju usta i žvakanju. Tokom emocionalne napetosti mogu ostati blago ili snažno aktivirani čak i kada ne jedemo i ne govorimo. To se često događa nesvesno, pa osoba ne primeti da drži zube stisnute sve dok se ne pojave umor, pritisak ili bol.

Šta je bruksizam?

Stezanje ili škripanje zubima naziva se bruksizam. Može se javiti tokom budnosti, kada osoba nesvesno steže vilicu, ili tokom spavanja, kada se zubi pomeraju jedan preko drugog.

Emocionalni stres i napetost mogu doprineti bruksizmu, ali nisu jedini uzroci. U njegovom nastanku mogu učestvovati i poremećaji spavanja, određeni lekovi, individualna osetljivost nervnog sistema i drugi faktori.

Kod osoba koje često stežu vilicu, mišići mogu biti preopterećeni. Posledice mogu uključivati jutarnji bol u vilici, glavobolju u predelu slepoočnica, osetljivost zuba ili osećaj da je teško potpuno opustiti usta.

Zašto se bol može širiti prema slepoočnicama i vratu

Mišići koji pokreću vilicu povezani su sa okolnim strukturama i učestvuju u složenim pokretima glave i vrata. Kada su dugo napeti, bol se ne mora zadržati samo u predelu vilice.

Neki ljudi osećaju pritisak u slepoočnicama, bol u obrazima ili zategnutost vrata. Dugotrajno stezanje može doprineti i tegobama u temporomandibularnom zglobu, koji povezuje donju vilicu sa lobanjom. Ipak, bol u tom području može imati različite uzroke, pa nije svaki bol posledica stresa ili bruksizma.

Kako prepoznati i ublažiti napetost

Jedan od prvih koraka je prepoznavanje trenutaka kada nesvesno stežemo zube — tokom rada, vožnje, čitanja ili razgovora. U mirovanju zubi ne bi trebalo stalno da budu u kontaktu; usne mogu biti blago spojene, dok vilica ostaje opuštena.

Kratke pauze, svesno opuštanje mišića lica i tehnike smanjenja stresa mogu pomoći kod napetosti povezane sa budnošću. Ako se bol ponavlja, zubi postaju osetljivi ili se javlja škripanje tokom sna, savet stomatologa može biti važan. U nekim slučajevima preporučuje se zaštitna udlaga, ali ona ne uklanja nužno osnovni uzrok bruksizma.