DEJSTVO NA SPAVANJE
Alkohol može da izazove pospanost jer usporava aktivnost nervnog sistema, ali to ne znači da poboljšava kvalitet sna.
Nakon konzumiranja alkohola mnogi ljudi osećaju pospanost i lakše tonu u san. Zbog toga se ponekad stvara utisak da alkohol može da pomogne kod nesanice. Međutim, njegovo dejstvo na nervni sistem mnogo je složenije.
Iako u početku može da ubrza uspavljivanje, alkohol istovremeno menja strukturu sna, povećava verovatnoću noćnih buđenja i može da umanji osećaj odmorenosti narednog jutra.
Kako alkohol izaziva pospanost
Alkohol deluje na više sistema u mozgu, između ostalog pojačavajući dejstvo gama-aminobuterne kiseline, poznate kao GABA, koja ima umirujući efekat na nervni sistem. Istovremeno utiče na druge neurotransmitere koji učestvuju u regulisanju budnosti i aktivnosti mozga.
Zbog tih promena dolazi do smanjenja budnosti, usporavanja reakcija i pojave pospanosti. Osoba može brže da zaspi, naročito nakon veće količine alkohola. Ipak, sedativno dejstvo ne znači da organizam ulazi u kvalitetan i prirodan san.
Kako alkohol menja faze sna
Tokom noći smenjuju se različite faze sna, uključujući duboki san i REM fazu, tokom koje su moždana aktivnost i sanjanje posebno izraženi. Ove faze imaju različite uloge u oporavku organizma, obradi emocija i učvršćivanju pamćenja.
Alkohol može da promeni njihov uobičajeni raspored. U prvom delu noći često potiskuje REM fazu, dok se kasnije, kako se alkohol razgrađuje, može javiti pojačana REM aktivnost. Ova promena može biti praćena intenzivnijim snovima i češćim buđenjem.
Pored toga, alkohol može da naruši kontinuitet sna, pa osoba provodi manje vremena u neprekidnom odmoru. Zbog toga se ujutru može osećati umorno čak i ako je provela dovoljno sati u krevetu.
Zašto se češće budimo tokom druge polovine noći
Kako koncentracija alkohola u krvi opada, njegovo početno umirujuće dejstvo slabi. U tom periodu san može postati plići i isprekidaniji.
Alkohol takođe povećava stvaranje mokraće, pa može doprineti noćnom ustajanju radi odlaska u toalet. Kod nekih ljudi pogoršava gorušicu i refluks, dok opuštanje mišića gornjih disajnih puteva može pojačati hrkanje i pogoršati opstruktivnu apneju u snu.
Dehidracija, glavobolja i druge posledice konzumiranja alkohola mogu dodatno doprineti lošem osećaju nakon buđenja.
Zašto alkohol nije dobro sredstvo za uspavljivanje
Iako može privremeno da skrati vreme potrebno da zaspimo, alkohol ne rešava uzrok nesanice. Redovno korišćenje alkohola u tu svrhu može doprineti razvoju tolerancije, što znači da je vremenom potrebna veća količina za sličan sedativni efekat. To povećava rizik od zavisnosti i dodatnog narušavanja zdravlja.
Za kvalitetniji san korisnije je održavati redovno vreme odlaska na spavanje, ograničiti večernji unos kofeina i obezbediti mirno okruženje za odmor.


Leave A Comment