BLAGO HILANDARA

Hilandarska riznica je nacionalno blago Svete Gore i Srbije. Blago manastira Hilandar je neprocenjivo u kulturnom, nacionalnom i civilizacijskom smislu

 

Hilandarska riznica je jedna od retkih u svetu koja se može pohvaliti mnogobrojnim jedinstvenim, unikatnim blagom koje se slivalo u Hilandar iz celog sveta. Blago predstavlja duhovnost koja daje smisao vrednosti svih materijalnih predmeta koji su u Hilandaru. Svaki materijalni predmet ima tačno određeno značenje i svoju ulogu u duhovnom svetu. Mnogi predmeti su i dalje bogoslužbeni i za monahe imaju isključivo duhovnu vrednost. Zato su hilandarske riznice mnogo bogatije no što bi bilo ko iz ovoga sveta procenjivao.

Krst sa česticama Časnog krsta Hilandarska riznica - blago manastira Hilandar

Krst sa česticama Časnog krsta – Hilandarska riznica

U hilandarskim riznicama, hramovima i arhivama čuva se oko 3500 ikona od kojih je oko 1500 ikona srednjovekovnih, među kojima je osam čudotvornih i spadaju u najvrednije primerke vizantijske umetnosti poštovane od većine hrišćanskog sveta, 507 rukopisnih povelja srednjovekovnih vladara, 1041 unikatnih rukopisnih knjiga sa ukupno 312000 strana, svitke, 80 starih štampanih knjiga od XV do XVII veka, 40.000 knjiga od XVII veka do danas.

Hilandarska riznica sadrži veliki broj dela primenjene umetnosti – sitnu kamenu plastiku, zlatarske predmete, duborez, nameštaj, tkanine, kao i bogatu etno zbirku. Graditeljsko nasleđe čine slojevi od XII do XIX veka sa oko 25 kelija crkvi i paraklisa izvan utvrđene celine.

Vredno zidno slikarstvo zauzima površinu od oko 5.000 m2. Hilandarska baština se nalazi na oko 10.000 hektara površine koliko manastirski posedi zauzimaju samo na Svetoj Gori i više hiljada hektara Hilandarskih metoha širom Evrope.

Dragocenosti se čuvaju u oltaru glavne crkve i u riznici. U crkvi, sem ikona, postoji veliki broj bogoslužbenih relikvija: ćivoti sa Hristovim relikvijama, mošti od preko stotinu svetaca, delovi Svetih darova, skupocenih predmeta, dva krsta načinjena od ostataka Prvobitnog krsta raspeća (poklona cara Jovana Vataca), zatim krst ukrašen dijamantima,  delovi Trnovog venca, Hristove Trske i Hristovog Ogrtača, krv Hristova i ostale relikvije. Zatim su u katolikonu i oltarske zavese koje su Jefimija (1399) i Anastasija (1556) vezle zlatom na svili i još mnoge odežde i liturgijski sasudi.

Veliko umetničko blago Hilandara smešteno je sada u zdanje sa istočne strane koje je sagrađeno 1970. godine. Na prvom spratu sakupljene su ikone, rukopisi, povelje i druge manastirske dragocenosti, a na drugom spratu se mogu videti izložena najznačajnija dela riznice i biblioteke.

U Hilandaru je nastala najstarija srpska biblioteka, dvojezička – slovenska i grčka. U njoj su sačuvani neki od najdragocenijih srpskih i slovenskih rukopisa i to: Miroslavljevo jevanđelje, Vukanovo jevanđelje, najstarije srpsko četvorojevanđelje, najstariji srpski rukopis pisan na hartiji, najstariji slovenski spomenik pisan ćirilicom (Hilandarski listići, kraj X i početak XI veka), najstariji naši spomenici crkvenog prava –Hilandarski i Karejski tipik, od kojih je poslednji autograf Svetog Save.

Hilandar je danas jedna od najbogatijih riznica crkvenoslovenske knjige: sa blizu 1.000 slovenskih rukopisa nastalih između XII i XIX veka. 180 grčkih kodeksa, blizu 80 srpskih i vlaških starih štampanih knjiga, sa oko 30.000 novijih štampanih knjiga na srpskom i drugim jezicima.

 

Više možete saznati i videti predmete iz riznice Hilandara na sajtu manastira.

Pogledajte sjajnu emisiju Agape i kako Dušan Milovanović divno objašnava vrednosti naše istorije.

 

TV Emisija Agape – Hilandarska riznica