SPORI RITAM SRCA

Bradiaritmija je naziv za usporeni srčani ritam koji može nastati na različitim nivoima kardiovaskularnog sistema. Šta sve može da izazove ovakav način rada srca i kako je moguće boriti se s ovim stanjem?

 

Premda većina asimptomatskih i prolaznih bradiaritmija ne zahteva lečenje, kod određenih težih oblika potrebna je čak i ugradnja trajnog elektrostimulatora srca.

bradiaritmija

Definicija i podela bradiaritmija

Bradiaritmija se može definisati kao usporeni srčani ritam s frekvencijom komora manjom od 60 otkucaja u minuti (prema nekima 50 otkucaja u minuti). Postoji više podela bradiaritmija. Zavisno od simptoma mogu se podeliti na simptomatske i asimptomatske, prema trajanju na trajne i prolazne, dok najvažnija podela razlikuje samo mesto nastanka usporenja srčanog ritma. Trajni poremećaji uglavnom su posledica degenerativne bolesti (starenja) provodnog sistema, ishemijske ili valvularne bolesti srca, dok prolazne bradikardije mogu biti uzrokovane lekovima, elektrolitskim poremećajima ili infekcijama.

Usporenje ili prekid provođenja na nivou sinusnog čvora

Sinusna bradikardija česta je kod mladih ljudi i treniranih sportista. Takođe je česta kod starijih pacijenata koji uzimaju lekove što usporavaju sinusni čvor (kao što su beta blokatori, amiodaron ili digitalis). Sinusna bradikardija je uglavnom asimptomatska i ne zahteva terapiju.

Bolest sinusnog čvora uključuje sinoatrijski blok od prvog do trećeg stepena, sinusne pauze i tahikardija-bradikardija sindrom kod kog se izmenjuju tahiaritmije (obično fibrilacija atrija) i bradiaritmije (sinusne pauze ili sinusna bradikardija). Posebni oblik je kronotropna inkompetentnost sinusnog čvora kod koje je frekvencija srca u mirovanju normalna, ali kod napora ne dolazi do adekvatnog ubrzanja srčanog ritma što posledično uzrokuje simptome. Ukoliko je bolest sinusnog čvora simptomatska, sa značajnim pauzama u radu srca, tada je indukovana ugradnja trajnog elektrostimulatora srca.

Atrioventrikularni blokovi

Razlikujemo tri stepena atrioventrikularnih blokova koji mogu dovesti do poremećaja u radu srca. AV blok I stepena karakteriše se produženjem provođenja AV čvorom i uglavnom ne uzrokuje simptome. AV blok II stepena predstavlja blok provođenja u AV čvoru usled kojeg se ne provode svi impulsi iz pretkomore. Deli se na Mobitz I (Wenckebach) koji je uglavnom asimptomatski i može se javiti i kod zdravih, mladih ljudi tokom noći, pogotovo kod sportista. Drugi oblik, Mobitz II, znak je bolesti provodnog sistema i zahteva ugradnju elektrostimulatora srca.

U AV bloku III stepena nema provođenja impulsa između pretkomora i komora. Pretkomore su vođene svojim ritmom, a u komorama se javlja sopstveni ritam frekvencije između 20 i 60 otkucaja u minuti. Frekvencija naknadnog ritma iz komora zavisi od mesta nastanka bloka. Uglavnom je izrazito simptomatski, a može dovesti i do asistolije komora i smrti. Leči se ugradnjom trajnog elektrostimulatora srca.

Poremećaj u His-Purkinjeovom sistemu

Blok leve grane većinom je asimptomatski i nosi izrazito mali rizik progresije u AV blok. Ne zahteva lečenje osim u određenim situacijama  (na primer, kod bolesnika s učestalim gubicima svesti) i nakon dodatnih pretraga. Bolesnici s blokom leve grane i srčanom insuficijencijom mogu biti kandidati za ugradnju uređaja za resinhronizaciju srca. Blok desne grane je asimptomatski i ima izrazito mali rizik progresije u AV blok. Ne zahteva terapiju.

Klinička slika i dijagnostika

Bradiaritmije mogu biti potpuno asimptomatske, ali većinom uzrokuju simptome poput palpitacija, zadiha, intolerancije napora i najvažnije – vrtoglavica ili gubitka svesti. Bradiaritmije mogu i pogoršati simptome popuštanja srca.

Kao i svaki drugi poremećaj ritma, bradiaritmije se dijagnostikuju fizikalnim pregledom i 12-kanalnom elektrokardiografijom (EKG). Dodatno se mogu učiniti 24, 48-satni i 7-dnevni Holter EKG-a ili test opterećenja. Ako su gubici svesti retki, a postoji sumnja na bradi ili tahiaritmiju, može se ugraditi tzv. „loop recorder“. To je uređaj koji se ugrađuje pod kožu i duže vreme prati srčani ritam.

Lečenje

Većina asimptomatskih i prolaznih bradiaritmija lakšeg stepena ne zahteva lečenje. Bradiaritmije uzrokovane lekovima ili elektrolitskim/metaboličkim disbalansima leče se ukidanjem leka, odnosno korekcijom elektrolitskog disbalansa.

Simptomatske bradiaritmije na nivou sinusnog i AV čvora (tahikardija-bradikardija sindrom sa značajnim pauzama, SA blok i sinusne pauze duže od tri sekunde tokom dana, AV blok II stepena tip II i potpuni AV blok) zahtevaju lečenje ugradnjom trajnog elektrostimulatora srca. Kod bolesnika s potpunim AV blokom indicirana je ugradnja elektrostimulatora srca nezavisno o prisutnim simptomima.

Izvor: Plivazdravlje.hr