(NE)ZDRAVI SASTOJCI

Light verzija jogurta, „zdrave“ žitarice, proizvodi „bez šećera“ u sebi sadrže i skrivene kalorije. Sva ova hrana navodi nas na to da u svoj organizam unosimo nešto što samo prividno ima manje kalorija.

 

Kalorije su jedinica energetske vrednosti hrane. Predstavljaju količinu energije koju je potrebno doneti 1 gramu da bi mu se temperatura promenila za 1 Celzijusov stepen. Kada je reč o ishrani, kalorije se odnose na energiju oslobođenu iz hrane tokom procesa razgradnje, tj. probave.

skrivene kalorije

Važno je pomenuti i to da se energetska vrednost hrane na deklaracijama proizvoda navodi u kilokalorijama (kcal). Dakle, kada govorimo o kalorijama, zapravo se misli na kilokalorije.

Ženskom organizmu je u proseku potrebno 1.500 kalorija dnevno za održavanje postojeće težine, i to ako je reč o sedelačkom načinu života, dok se kod muškaraca ta brojka penje na 2.000 i povećava ako se on bavi sportom, baš kao i kod žena.

Međutim, često nas namirnice kojima smo okruženi navode na pogrešan trag pa smo zbog načina na koji se pojedine namirnice oglašavaju uvereni da jedemo nešto što je „zdravo“. Upravo su takve namirnice koje donosimo u nastavku.

Naravno, nijedna od ovih namirnica sama po sebi neće uzrokovati nakupljanje kilograma ako se razmatra izolovano, ali kada se one kombinuju međusobno ili s drugom kaloričnom hranom, svakako utiču na stvaranje masnih naslaga.

To ne znači da trebamo da brojimo svaku kaloriju, ali ako u ovom trenutku radimo na sebi i svom telu, dobro je znati u kojim se namirnicama kriju dodatne skrivene kalorije. Uz neizostavne light verzije mlečnih proizvoda i žitarica za koje odavno znamo da su prepune šećera, evo još nekih namirnica.

1. Kokosovo ulje

Kokosovo ulje ima vrlo široku primenu u domaćinstvu te je bez njega vrlo često nezamislivo okretanje zdravijem načinu života. Jedna kašičica kokosovog ulja ima 120 kalorija i 12 grama zasićenih masti, što odgovara 60 odsto potrebne količine masnoća u jednom danu. Kako mislimo da je mnogo zdravije od drugih biljnih ulja, što i jeste činjenica, lako ćemo u tiganj pre prženja dodati i do dve-tri kašičice, a time smo već uneli više od dodatnih 300 kalorija u svoju ishranu.

2. Proizvodi bez glutena

Poslednjih nekoliko godina postalo je pomodno ne jesti hranu koja sadrži gluten, ali ako ne patite od celijakije ili netolerancije na gluten, zaista nema razloga zašto bi se konzumirala hrana bez glutena. Proizvodi bez glutena nisu ništa zdraviji od onih koji ga sadrže, naprosto su samo namenjeni pomenutim zdravstvenim stanjima. Ipak, kada posegnemo za testeninom bez glutena, uvereni smo da sadrži i manje kalorija, jer je reč o izvikanoj „zdravijoj“ verziji. Međutim, to nije istina.

3. Pripremljene mešavine za koktele

Tokom letnjih meseci češće nego ikada pijemo koktele, a i u prodavnicama se nudi veliki izbor unapred pripremljenih mešavina. Iako se to na prvi pogled čini kao mnogo praktičnija i jeftinija opcija nego da kupujemo sve sastojke i mešamo ih sami zajedno, takve mešavine sadrže vrlo velike količine šećera. Srećom, postoje i ona letnja pića koja možemo da pripremimo sami s vrlo malo sastojaka, a imaju malo kalorija.

4. Kupovna granola

Granola u obliku pločica s dodacima često se prezentuje kao najjednostavniji način zdrave ishrane koju možemo kontumirati kada smo u gužvi ili van kuće. Upravo i ona ima vrlo visok postotak šećera, a premalo ostalih sastojaka.

Ipak, kako su zaista često praktične, potražite one koje u sebi imaju barem 4 grama proteina i vlakana, kao i manje od 6 grama dodatog šećera. Takođe, obratite pažnju na to da u sastojcima prvo navedeno bude zaista hrana poput badema, urmi ili jabuka.

5. Umak od paradajza

Baš kao i kečap, umak od paradajza zasićen je šećerom, ali i visokim postotkom natrijuma koji zajedno duže čuvaju svežinu proizvoda. Srećom, na tržištu postoje i verzije bez dodatog šećera, samo treba obratiti pažnju na deklaraciju. Ipak je uvek najbolja opcija da sami napravimo svoj umak od svežeg paradjza kog ima u izobilju.

6. Zamena za meso

Više nego ikada ranije naše prodavnice preplavljene su proizvodima koju nude zamenu za meso. Namenjeni u prvom redu veganima i vegetarijancima, ti proizvodi nude zamene koje imitiraju kobasice, viršle, odreske i druge mesne prerađevine. Baš zbog toga što imitiraju drugu hranu, moraju biti itekako industrijski prerađene, a to neretko uključuje velike količine natrijuma, šećera i raznih emulgatora, što su ništa drugo nego skrivene kalorije.

7. Salata sa dresingom

Kada pazimo na ono što unosimo u sebe, vrlo često u restoranima naručujemo salate, naročito u letnjim mesecima. Međutim, ako je na tu salatu dodat dresing koji sadrži nešto više od maslinovog ulja, soli, limuna ili pak jogurta, salata može da postane prava kalorijska bomba. Zato je dobra ideja u restoranu zamoliti da vam donesu salatu bez dresinga pa je sami začinite dostupnim začinima.

Izvor: Zadovoljna.hr