ISTRAŽIVANJE FAKTORA RIZIKA

Studija objavljena u American Journal of Epidemiology sugeriše da pridržavanje zdrave dijete može pomoći u sprečavanju stečenog gubitka sluha.

Tim koji su vodili istraživači ispitivao je žene srednjih godina i otkrio da su šanse za razvoj gubitka sluha 30 odsto manje kod onih žena koje se pridržavaju zdrave ishrane.

zdrave dijete

Stečeni gubitak sluha odnosi se na potpunu ili delimičnu nemogućnost čujnosti zvukova koji se razvijaju nakon rođenja. Javlja se iz različitih razloga, kao što su infekcija uha, meningitis, boginje, povreda glave, izlaganje jakoj buci i starenje.

Prethodne studije povezivale su veći unos određenih hranljivih sastojaka kao što su beta karoten (koji se nalazi u šargarepi, mahunarkama i drugoj hrani) i omega 3 masne kiseline (koje se nalaze u masnoj ribi) sa manjim rizikom od gubitka sluha koji su sami prijavili. Istraživači su želeli da saznaju više o ovoj vezi praćenjem ishrane ljudi i merenjem promena njihove osetljivosti na sluh tokom dužeg vremenskog perioda.

Da bi to uradili, istraživači su proučavali 20 godina podataka o ishrani više od 3.000 žena sa srednjom starosti od 59 godina. Koristeći ove informacije, ispitivali su koliko dugoročne dijete liče na tip mediteranske dijete ili dijetetske pristupe za zaustavljanje hipertenzije (tzv. DASH dijeta).

Prethodna ispitivanja povezivala su pridržavanje zdrave dijete sa manjim rizikom od srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa, hipertenzije i prevremene smrti.

Sweden bitter - originalni Šveden biter

Da bi izmerio osetljivost sluha učesnica tokom tri godine, tim je postavio 19 mesta za testiranje širom zemlje i obučio audiologe za merenje promena pragova sluha čistog tona – najnižeg i najvišeg tona (frekvencija zvuka) koje čovek može da otkrije u jednom uhu.

Istraživači su otkrili da su šanse za gubitak sluha na srednjim frekvencijama gotovo 30 odsto niže kod žena čiji su prehrambeni obrasci podsećali na ove dve dijete, u poređenju sa onima čija je ishrana najmanje podsećala na njih. U međuvremenu, šanse za gubitak sluha na višim frekvencijama bile su i do 25 posto niže. Frekvencije obuhvaćene ovim rasponom, prema istraživačima, presudne su za razumevanje govora.

„Iznenadili smo se da je toliko žena pokazalo pad sluha tokom tako relativno kratkog vremenskog perioda“, rekla je Šeron Kjuren, profesorka medicine na Harvardu i vodeća istraživačica studije.

Posle samo tri godine, devetnaest odsto učesnica imalo je niskofrekventni gubitak sluha, 38 procenata je imalo srednjefrekventni, dok je skoro polovina imala visokofrekventni gubitak sluha.

„Prosečna starost žena u našoj studiji bila je 59 godina. Većina naših učesnica bila je u pedesetim i ranim 60-im godinama. Ovo je mlađe doba nego kada mnogi ljudi uopšte razmišljaju o proveri sluha“, dodala je doktorka.

Istraživači planiraju da nastave praćenje učesnica ponovljenim testovima sluha i trenutno istražuju načine za prikupljanje visokokvalitetnih informacija za buduće studije među različitim populacijama.